Menu
U novom aktualnom osvrtu "Osam nalaza o državnim potporama u Hrvatskoj u 2010." Marina Kesner-Škreb iz Instituta za javne financije komentirala je "Godišnje izvješće o državnim potporama za 2010. godinu" Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja...
"Zaokret na području potpora nužno je napraviti prvenstveno u mentalnom sklopu svih hrvatskih građana u smjeru izgrađivanja stava da potpore moraju svim poduzećima pružati jednaku osnovu za poslovanje, a time i šansu za uspjeh, bez favoriziranja onih poduzeća koja nemaju izgleda na tržištu. Možda je s traktorima na cestama i mlijekom prolivenim u kanalizaciju ovakva promjena započela baš ovih dana", piše Marina Kesner-Škreb iz Instituta za javne financije i navodi kako u Hrvatskoj i dalje dominira naslijeđeni sustav potpora kojima se selektivno podupiru sektori u teškoćama, na štetu onih koji generiraju proizvodnju robe i usluga visoke dodane vrijednosti ili pak razvoj novih oblika poduzetništva.
"Udio državnih potpora u BDP-u je u Hrvatskoj 2,4 puta veći od onog u EU27. Dok u EU27 na potpore 2010. odlazi 0,5% BDP-a, u Hrvatskoj se u te namjene troši mnogo više javnog novaca, tj. 1,2% BDP-a. Prema izdvajanju za državne potpore bliže smo europskom rekorderu - Mađarskoj koja izdvaja 1,9% BDP-a, nego li Estoniji koja u EU najmanje podupire svoje tvrtke sa samo 0,1% BDP-a što je ček dvanaest puta manje nego li što to čini Hrvatska", piše Kesner-Škreb i dodaje kako je osnovni problem to što Hrvatska podupire sektorske gubitnike, a EU27 horizontalne pobjednike. Dok u Hrvatskoj horizontalne potpore u 2010. opadaju i čine 32% ukupnih potpora, u EU27 one prevladavaju i čine čak 85%. No zato je udio sektorskih potpora u Hrvatskoj 4,5 puta veći od onih u EU27, tj. 68 naspram 15%.
Cijelu analizu iz Instituta za javne financije možete pronaći u nastavku:
