Na web stranicama Ministarstva financija uskoro će osvanuti imena više od milijun i pol tvrtki, obrtnika i građana koji državi duguju poreze i doprinose. No stručnjaci za financijsko pravo upozoravaju - prije objave popisa treba mijenjati zakone, i to ne samo Opći porezni zakon, koji definira poreznu tajnu...
"Postoji kazneno djelo odavanja službene tajne propisano Kaznenim zakonom. Govori se da je riječ o jednoj kvalificiranoj službeničkoj tajni. Trenutna objava takve liste dužnika bila bi protivna i jednom i drugom zakonu", ističe prof. dr. sc. Nikola Mijatović s Pravnog fakulteta u Zagrebu u razgovoru za HTV.
A i zakonu logike, tvrde gospodarstvenici, jer su mnoge tvrtke koje duguju poreze zapravo na rubu bankrota zbog poslova koje ne mogu naplatiti. Ima slučajeva gdje im duguju sama država, općina ili grad.
"Vrlo često kompanije ulaze u probleme poreznog duga iz osnove nerealiziranih vlastitih potraživanja, a poznato je da je država uvijek bila jedna od urednih neplatiša i koja je zapravo generirala cijeli lanac", rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.
Potvrđuje to inovator Vladimir Škopljanac. I sam žrtva dužnika, 2006. osmislio je portal za naplatu dugova. Podaci nisu javni nego ih mogu koristiti samo prijavljeni članovi. Slabo se koristi, kaže i čudi se, jer neplaćenih računa u državi sad je dvostruko više nego prije 6 godina.
"Ukoliko postoji neka firma s tisuću zaposlenih i jedva im isplaćuje plaće, a vi joj sad s računa represivno skinete novac, ljudi će ostati bez posla. Upitno je koliko je efektivno koristi napravila ta stvar", ističe Škopljanac za HTV.
Upitno je i hoće li objavom dužnika država ostvariti svoj cilj, a to je naplata dugova koji su se godinama gomilali. I današnja zakonska rješenja su dobra, tvrde stručnjaci, a nisu urodila plodom.
"Moguće ih je koristiti i da ne dođe do objave liste poreznih dužnika i postavlja se pitanje zašto dosad ti pravni mehanizmi nisu bili korišteni odnosno zašto je nastajao toliki porezni dug", smatra prof. Mijatović.
Možda se odgovor krije u Švedskoj. U toj zemlji objavljuju godišnjak s imenima onih koji ne plaćaju porez. No za Šveđane je plaćanje poreza moralna obveza, osuđuju i prokazuju one koji ga ne plaćaju, kroz poreze se pomaže siromašnijima i zato se naplati više od 90 posto ukupne vrijednosti poreza
Pročitajte još:
- Baš nam je drago: Kraj zabave za “poduzetnike” na minimalcu s jahtama i luksuznim terencima?
- Slavko Linić: Na 4,3 milijuna stanovnika imamo 1,7 milijuna poreznih dužnika
Foto: Arhiva