U posljednjem tromjesečju prošle godine gospodarstvo Francuske neočekivano je zabilježilo rast i to od 0,2% u odnosu na tromjesečje prije (očekivano -0,2%) dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 1,4%...
Neočekivani rast BDP-a Francuske tako daje nadu da bi drugo najveće gospodarstvo eurozone moglo ipak izbjeći recesiju. Rast gospodarstva predvodio je rast investicija (+1,4%) te rast izvoza (+1,2%). Doprinos je imao i blagi rast osobne potrošnje od 0,2%.
Najveće gospodarstvo eurozone, Njemačka, bilježi također rezultate bolje od očekivanja. Naime, zabilježen je pad BDP-a od 0,2% u odnosu na treće tromjesečje (rast u trećem tromjesečju je revidirano s 0,5 na 0,6%) iako je očekivan pad od 0,3%. Na godišnjoj razini zabilježen je rast njemačkog gospodarstva od 2%. S druge strane, gospodarstvo Italije u istom razdoblju potonulo je više od očekivanja. Naime, u odnosu na treće tromjesečje zabilježen je pad od 0,7% (očekivano -0,6%) dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 0,5% (očekivano -0,2%).
Posljedično, usporavanjem većine gospodarstava eurozone, i BDP eurozone zabilježio je pad u zadnjem tromjesečju 2011. Naime, po prvi put nakon 2009. godine, zabilježen je pad i to od 0,3% u odnosu na tromjesečje prije (očekivano -0,4%). Pri tome je zabilježen pad gospodarstva Češke (-0,3%), Španjolske (-0,3%), Italije (-0,7%), Portugala (-1,3%), Rumunjske (-0,2%) te Grčke (-8%). Suficit robne razmjene eurozone s inozemstvom zabilježio je neočekivano veliki rast u prosincu te je s revidiranih 6,3 mlrd. eura u studenom narastao na 9,7 mlrd. eura.
Neto priljev stranog kapitala u SAD-u u prosincu je iznosio 17,9 mlrd. dolara što je daleko ispod očekivanih 45 mlrd. Industrijske proizvodnja u SAD-u je, nakon rasta od 1,0% u prosincu prošle godine, ovu godinu započela bez promjena iako je očekivan rast od 0,7%. Iskorištenost kapaciteta je tako u siječnju zabilježila blagi pad te je iznosila 78,5%, prenose RBA analitičari.
Foto: Flickr