Menu
Hrvatska poštanska banka (HPB) u petak je objavila poslovne rezultate za 2011. godinu. Brojke su u najmanju ruku impresivne...
Hrvatska poštanska banka uskoro će biti privatizirana, nedavno je najavio ministar financija Slavko Linić. I dok sindikati i dio analitičara upozoravaju kako prodaja profitabilne banke u vrijeme velike europske financijske krize možda i nije najpametnija odluka, ministar Linić je ustrajan u svojoj odluci da HPB ponudi privatnim ulagačima.
On tu odluku obrazlaže činjenicom kako je Vlada prisiljena prodavati velike tvrtke u većinskom državnom vlasništvu kako bismo namaknuli dovoljno novca da smanjimo proračunski deficit i dugoročno stabiliziramo državne financije. No, nakon što je HPB u petak objavio rast profitabilnosti od čak 72,6 posto (na godišnjoj razini) - Liniću će možda biti malo teže opravdati pivatizaciju HPB-a iako HPB još uvijek ne posluje tako dobro kao druge banke u većinskom vlasništvu privatnog kapitala.
A sada bacimo pogled na financijske rezultate HPB-a za 2011. godinu...
Prema nerevidiranim financijskim izvještajima za 2011. godinu neto dobit Hrvatske poštanske banke porasla je 72,6 posto u odnosu na godinu prije i iznosi 87,7 milijuna, dok je imovina banke porasla je za 1,6 milijardu kuna u odnosu na kraj 2010. i sada iznosi 16,5 milijardi kuna, čime je tržišni udio porastao s 3,72 na 4,03 posto.
Od ukupne operativne dobiti banke koja iznosi 217,3 milijuna kuna i veća je za 10,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, 62,2 posto ili 135,1 milijuna kuna izdvojeno je za dodatna rezerviranja za loše plasmane i ostale obveze.
Bruto kreditni portfelj banke na kraju 2011. godine iznosi 10,6 milijardi kuna i u odnosu na kraj prošle godine povećan je za 9 posto. Značajan rast kredita ostvaren je u sektoru stanovništva od 11,4 posto kao rezultat proširenja ponude kreditnih proizvoda i poboljšanih uvjeta kreditiranja te novog pristupa prodajnim distributivnim kanalima. Naročito visok rast imali su stambeni krediti koji su porasli 47,6 posto u odnosu na 2010. godinu. Bruto krediti trgovačkim društvima krajem prosinca 2011. godine iznose 5,9 milijardi kuna i viši su za 12,6 posto.
Primljeni depoziti na kraju 2011. godine iznose 12,7 milijardi kuna i tijekom godine porasli su za 1,6 milijardi kuna ili 15,4 posto, a u njima je oročena štednja građana rasla po stopi od 20,6 posto.
Spomenuti rast kredita i depozita rezultirao je rastom neto kamatnih prihoda, koji su viši za 25 posto u odnosu na prošlu godinu i iznose 467 milijuna kuna. Neto prihod od provizija i naknada niži je u odnosu na prošlu godinu za 9 posto uslijed porasta troškova banke po platnom prometu, uz istovremeno niže prihode po naknadama od klijenata. Dobit od aktivnosti trgovanja iznosi 19,5 milijuna kuna i bilježi smanjenje od 41,9 posto u odnosu na 2010. godinu, prvenstveno kao posljedica negativnih kretanja na tržištu kapitala.
Na kraju 2011. stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosi 14,2 posto i smanjena je u odnosu na prethodnu godinu za 2,6 postotna boda, prvenstveno kao posljedica isteka roka uključivanja hibridnog instrumenta u iznosu od 200 milijuna kuna u jamstveni kapital.
Pročitajte još:
