Menu
Povjerenje potrošača u Velikoj Britaniji zabilježilo je rast u siječnju iznad očekivanja...
Tako je spomenuti pokazatelj s -33 narastao na -29 što je njegova najviša razina u posljednjih sedam mjeseci. Navedeno je prvenstveno posljedica smanjene stope inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena. Iznenađujuće, trgovina na malo u Njemačkoj je zabilježila pad u prosincu koji je na godišnjoj razini iznosio -0,9% dok je na mjesečnoj razini iznosio -1,4%. Blagdanska potrošnja tako je bila manja od očekivanja te je opreznije ponašanje potrošača vjerojatno bilo pod utjecajem neizvjesnosti u buduća kretanja gospodarstva.
Proizvođačke cijene u Francuskoj zabilježile su godišnji rast od 4,7% u prosincu prvenstveno pod utjecajem snažnog rasta cijena prerade koksa i rafiniranih naftnih proizvoda od 17,5% godišnje. Na mjesečnoj razini zabilježen je pad od 0,1%. Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj zabilježila je blagu korekciju u siječnju te je iznosila 6,7%. Pri tome je broj nezaposlenih smanjen za 34 tisuće te je iznosio 2,85 milijuna što je najniža razina od ožujka prošle godine.
Nadalje, stopa nezaposlenosti u Italiji u prosincu je zabilježila rast s 8,8% na 8,9% što je njena najviša razina od siječnja 2004. godine. Rast stope nezaposlenosti posljedica je usporavanja talijanskog gospodarstva koje je na dobrom putu da uđe u još jednu recesiju. Isti pokazatelj u eurozoni iznosi 10,4% u prosincu što je u skladu s očekivanjima te se tako stopa nezaposlenosti zadržala na najvišoj razini u posljednjih 14 godina.
Na inozemnim tržištima nije bilo bitnijih promjena u cijenama američkih i njemačkih obveznica. Rast dioničkih tržišta i nešto slabija potražnja za sigurnim utočištima do popodnevnih sati bila je podržana jučerašnjim dogovorom čelnika EU oko proračunske discipline članica kroz novi fiskalni pakt, ali i uvjerenjem da bi Grčka i vjerovnici uskoro mogli postići dogovor.
Novi fiskalni pakt trebao bi biti potpisan na summitu u ožujku, a njime se zemlje potpisnice obvezuju na vođenje uravnotežene proračunske politike, zaustavljanje rasta javnog duga te početak njegova smanjivanja. Odredbe prema kojima strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koji imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne. Ipak, smanjenje averzije prema riziku i opreznost investitora ograničena je strahom glede dužničke krize u Portugalu, prinosi nastavljaju s rastom, a podršku njemačke i američke obveznice pronalaze u razmjerno slabim makroekonomskim pokazateljima, prenose RBA analitičari.
Foto: Flickr
