Menu
Katarina Ott iz Instituta za javne financije (IJF) u posljednjm broju redovne publikacije "Aktualni osvrt" ukratko je komentirala nedavno predstavljene smjernice za donošenje ovogodišnjeg proračuna...
"Najnovije Smjernice iz siječnja 2012. donesene su u pravom trenutku, no nažalost su manjkave. Umjesto detaljnih tabela koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati, za rashode se npr. nudi tek jedna tablica od dva retka (ukupni rashodi i u postotku BDP-a)! Budući da nedostaju konkretne tabele nemoguće je komentirati ostvarivost ciljeva zacrtanih u deskriptivnom dijelu smjernica. Zainteresirani - a to bismo trebali biti svi mi - mogu sad raspravljati samo o temama kao što je definicija dječje hrane ili za koliko će im se kuna povećati ili smanjiti neto plaća", piše Katarina Ott u posljednjem broju "Aktualnog osvrta" Instituta za javne financije (IJF).
"A istovremeno, nemoguće je procijeniti na temelju čega se predviđa da će prihodi od poreza na dobit porasti baš 35% ili od poreza na dohodak 21% u odnosu na prethodnu godinu. Ta bi predviđanja možda bila jasnija da je ponuđeno i ostvarenje, a ne samo plan proračuna za 2011., no nažalost nije.
Još je teže shvatiti kako će se to gospodarski rast ostvariti na temelju snažnog rasta bruto investicija javnih poduzeća, kad se zna da su ta javna poduzeća, odnosno trgovačka društva od posebnog državnog interesa 2009. ostvarila ukupni neto gubitak od 3,5 mlrd. kuna. Zahvaljujući odluci prethodne Vlade da se izvješća o njihovom poslovanju više ne moraju podnositi Saboru, zainteresirani moraju za novijim podacima sami tragati po web stranicama trgovačkih društava, Fine i Zagrebačke burze. Na taj se način može zaključiti da su društva 2010. bila u neto plusu od 2-3 mlrd. kuna, prije svega zahvaljujući HEP-u i INI, pa je upitno može li se očekivati da će „generirati minimalno 8 mlrd. kuna investicija više nego u 2011.“? Budući da se procjena rasta BDP-a u 2012. temelji prije svega na rastu investicija u javnom sektoru, a projekcija smanjenja rashoda nije uopće razrađena valja pričekati prijedlog proračuna da bi se moglo išta zaključiti", navodi Katarina Ott.
"Valja se nadati da će nakon ovih silom prilika na brzinu izrađenih Smjernica, ovo biti prva vlada u hrvatskoj povijesti koja će sredinom lipnja 2012. ugodno iznenaditi javnost kvalitetnim smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013-15., kratkim pojašnjenjem tih smjernica za građane i njihovim upućivanjem u Sabor. Držeći se Zakonom o proračunu propisanog kalendara i sadržaja svih proračunskih dokumenata - smjernica ekonomske i fiskalne politike, vladinog prijedloga proračuna, izglasanog proračuna, izvješća tijekom godine, polugodišnjeg izvješća, godišnjeg izvješća i izvješća državne revizije – uz istovremeno objavljivanje građanima prilagođenog svakog od tih dokumenata, Vlada bi bitno popravila fiskalnu transparentnost. A bolja fiskalna transparentnost bi mogla pridonijeti smanjenju korupcije, povećanju efikasnosti javnog sektora, odabiru i primjeni boljih javnih politika, privlačenju investicija i povećanju povjerenja u Vladu.
Hrvatska bi se onda napokon, na međunarodnoj ljestvici otvorenosti proračuna mogla pomaknuti u skupinu zemalja sa znatno transparentnijim proračunom. Republika Hrvatska je uostalom pristupila Partnerstvu za otvorenu vlast, pa se valja nadati da će na svakom koraku svog djelovanja ispunjavati i obveze koje preuzima sudjelovanjem u tom Partnerstvu i to ne zbog međunarodnog imidža, nego zbog konsolidacije javnog sektora, rasta i razvoja zemlje, i samim time veće dobrobiti svojih građana", stoji u priopćenju iz IJF-a kojeg potpisuje Katarina Ott.
Pročitajte još:
- Katarina Ott: Hrvatsku čekaju duge i teške reforme
Foto: Flickr
