Menu
Novo zaduživanje - prema postojećim projekcijama hrvatske vlade ukupno do kraja ove godine zadužit ćemo se za novih 17 milijardi kuna, odnosno 5 milijardi kuna manje nego prošle godine...
Kako doznaje Vjesnik iz "povjerljivih visokih izvora", na tržište novca 7. veljače biti ponuđen novi oblik kratkoročnog zaduživanja. Riječ je o trezorskom zapisu s dospijećem u roku od dvije godine, što je presedan za domaće tržište. Time bi se prolongirala otplata kratkoročnog duga, a Vlada bi osigurala likvidnost sustava za vrijeme pregovora s bonitetnim agencijama.
Naime, u veljači na naplatu dolaze trezorci ukupne vrijednosti 2,77 milijardi kuna, pri čemu će se oko 66 milijuna kuna izdvojiti za plaćanje prinosa ulagačima. Ako se tome pridodaju i obveze teške 5,2 milijarde kuna, koje nas čekaju u ožujku, jasno je da državi u prvom tromjesečju neće biti lako održati stabilnost javnih financija.
To je jedan od razloga zašto se država odlučila plasirati novi vrijednosni papir, koji koristi većina zemalja Europske unije. Kamatna stopa na jednogodišnji trezorac prošli je tjedan iznosila 5,3 posto, pa s obzirom na dulji rok naplate možemo očekivati da će dvogodišnje izdanje investitori prihvatiti ako im država ponudi malo bolji prinos. Ukupno do kraja godine moramo refinancirati 21 milijardu kuna obveza nastalih na temelju izdavanja trezorskih zapisa na koje ćemo ulagačima platiti 644 milijuna kuna kamata.
Vjesnik doznaje da se već priprema jumbo-izdanje međunarodne obveznice u ožujku. Vlada se požurila s donošenjem proračuna, a s nacrtom iz kojeg je vidljiva ekonomska politika za tekuću godinu ide pred predstavnike najvećih bonitetnih agencija u svijetu poznatih pod nadimkom 'Velika trojka'. Prvi na sastanak u Zagreb dolaze predstavnici Fitch Ratingsa, a u drugoj polovini veljače Linića čekaju razgovori i s predstavnicima Standard & Poors'a i Moody'sa. O tim razgovorima ovisi kreditni rejting koji će biti presudan za ostvarenje plana o izdanju na međunarodnom tržištu. Ako sve prođe po planu, Vlada će u ožujku ponuditi jumbo-obveznicu, odnosno izdanje veće od 1,5 milijardi dolara, odnosno milijardu eura. Plan je prikupiti što veći iznos, a plan A uključuje plasman na američko tržište. Ako road show pokaže da u SAD-u nema interesa za hrvatsku obveznicu, prelazi se na plan B, koji uključuje plasman u Europi.
Ako bi plan koji sada postoji u Banskim dvorima uspio, država na domaće tržište kapitala ne bi izlazila prije srpnja. Zapravo bi se čekao rebalans proračuna do kada bi se utvrdio ritam punjenja državne kase te koliko su uspješni najavljeni rezovi potrošnje. Tek nakon što bi se podvukla crta, država bi se za pomoć obratila domaćim ulagačima. Riječ je, naravno, o novcu iz obveznih mirovinskih fondova, s obzirom na to da je više od 50 posto domaćeg duga teškog oko 28 milijardi kuna u njihovim rukama. Takav plan fondovima bi oslobodio novac za druga ulaganja, a u njihovu kasu slit će se i većina od 500 milijuna eura koje će im država u svibnju vratiti. Riječ je o dobrom Vladinom planu, koji bi zajamčio i stabilnost državi i oslobodio domaće tržište kapitala, ali sve ovisi o odluci 'Velike trojke'. Ako proračunska štednja i predložene ekonomske mjere ne uvjere bonitetne agencije da Hrvatska ima podlogu za zadržavanje rejtinga na investicijskoj razini, jedina adresa na koju će Hrvatska moći pokucati bit će Međunarodni monetarni fond.
Pročitajte još:
- Čak i ako Hrvatska izgubi kreditni rejting, Agrokor će biti u dobroj poziciji…ako preuzme Mercator
- Evo ih: Izaslanstvo MMF-a stiglo u Hrvatsku kako bi procijenilo vladinu ekonomsku politiku
Foto: Vlada.hr, Izvor: Vjesnik
