Menu
Čini se kako imamo novu veliku aferu na domaćem financijskom tržištu...
Tjednik Nacional danas piše kako su DORH-u su dostavljeni dokumenti koji detaljno razotkrivaju kako se novac prikupljen za ulaganja u nekretnine koristio za financiranje projekata osnivača Quaestusa i njihovih partnera.
"Dečki su se zaigrali i koristili su naš novac kao svoje samoposluživanje." Ta izjava visokopozicionirane osobe iz Quaestus Nekretnina sukus je kaznene prijave što je proslijeđena Državnom odvjetništvu protiv Borislava Škegre, Tomislava Matica i Željka Lukača, osnivača Quaestus Investa i prvog nekretninskog fonda u Hrvatskoj.
Dokumenti koje je Nacional pribavio i na osnovu kojih je napravljena prijava pokazuju da je u više od tri godine u upravljanju nekretninskim fondom kraljevao sukob interesa jer je novac ulagaca korišten za Quaestusove projekte, financiranje obitelji Perković, te kao kasica iz koje se novac uzimao prema potrebi i želji. Škegro se poigrao i s našim budućim mirovinama. Škegri, Maticu i Lukacu povjerovala su sva četiri mirovinska fonda i uložila 70-ak milijuna kuna, a dionica na burzi sada vrijedi tek jednu četvrtinu cijene. Regulatorna agencija Hanfa im je zbog svih nepravilnosti oduzela licenciju, a koliko su Škegro i partneri zabrazdili u svom ulaganju svjedoči i to što je Erste Invest, ugledno društvo za upravljanje fondovima, odustao od preuzimanja Quaestus Nekretnina kada su dobili uvid u poslovanje.
Prijava se temelji na osnovi zapisnika i internih izvješća Hanfe. Dokumenti otkrivaju kako je Quaestus Nekretnine, pompozno najavljen kao Škegrin fond u koji su investitori uložili 225 milijuna kuna, postao fijasko. Ne treba ga miješati s ostalim Quaestusovim ulaganjima i tvrtkama jer su oni odvojeni. Svi ostali fondovi i tvrtke s Quaestusom u nazivu su u sferi privatnog rizika i nisu podložni kontroli javnosti kao nekretninski fond čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi. Druga je razlika što su Škegro i njegovi partneri iz Quaestusa preko tvrtke Quaestus Invest samo upravljali novcem iz nekretninskog fonda, ali u njemu nisu bili važni partneri. Najveća četiri suvlasnika su upravo mirovinski fondovi, dakle, uvijek treba imati na umu da je Škegro upravljao tuđim novcem. Ulagači su mu ga povjerili da bi pronašao nekretnine koje će u budućnosti donijeti profit.
Analiza do koje je došao Nacional sadrži i nikad objavljen tijek ulaganja novca u pet "nekretninskih" tvrtki, koji dokazuje tezu o samoposluzi jer su tvrtke povezane izravno s članovima fonda ili s njima bliskim osobama. Pri ulaganju se moralo voditi računa o što većoj zaštiti ulagača, rizik rasporediti na razne nekretnine i savjesno i pošteno birati ulaganja. Ništa ili zanemarivo malo od toga je poštovano. Iako se Škegro i Matić brane da nema štete jer dionica vrijedi 115 kuna na osnovu cjelokupne imovine, a ne 23 kao na burzi, to bi se moglo usporediti s time kao da ste nekome dali 100 kuna da ih stavi u banku, a on je otišao u kasino.
Bit će zanimljivo čuti Škegrovu stranu priče - ali jedno je sigurno - nakon sloma Credo banke, imamo novi veliki skandal na domaćem financijskom tržištu.
Pročitajte još:
- Borislav Škegro više nije na čelu otvorenog investicijskog fonda “Quaestus nekretnine”
Foto: YouTube, Izvor: Nacional.hr
