Menu
Raiffeisen banka objavila je prvo ovogodišnje izdanje RBAnaliza u kojem je objavljen sjajan komentar oko donošenja ovogodišnjeg proračuna...
Evo što pišu analitičari Raiffeisen banka:
Produljena recesija opterećena dubokim strukturnim problemima hrvatskoga gospodarstva, pogoršanje vanjskog okružja i prijetnja pada kreditnog rejtinga tri su osnovna čimbenika koja opisuju
okružje u kojem Vlada mora donijeti državni proračun za 2012.
On će se usvojiti najranije u veljači, a već sad je jasno da bi prvi rebalans mogao biti tijekom ljeta. Osim načelnog stava o nužnosti rezanja rashoda detalji su nepoznati, i u pogledu visine i u pogledu strukture. Ostaje nejasno na koji način i kojim intenzitetom će fiskalna konsolidacija zahvatiti rashodnu stranu, što svi priželjkujemo. Barem zasad izglednije je zadiranje u prihodnu stranu proračuna, poput povećanja PDV-a (koliko još uvijek je nepoznanica) i uvođenje više međustopa kako bi se zaštitile socijalno ugrožene kategorije građana i rasteretio dio gospodarstva poput turizma.
Nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove neće se mijenjati do ulaska u EU 2013. Viši PDV donijet će snažnije pritiske na rast cijena unatoč izostanku potražnje, što dodatno može stvoriti prociklični
učinak, ali i motivirati ponovnu praksu prekogranične kupnje. Najavu privatizacije preostaloga državnog portfelja (HPB, Croatia osiguranje) i prepuštanje tržišnoj utakmici treba promatrati kao
sastavni dio tranzicijskog procesa. Problem se javlja ako se prihodi od privatizacije koriste za tekuću potrošnju umjesto za smanjivanje duga i/ili produktivne investicije. U uvjetima smanjenih priljeva
u državni proračun postoji upravo ta opasnost, a postavlja se i pitanje cijene društava obuhvaćenih privatizacijom. Najavljeno rasterećenje najnižih dohodaka (do 3.000 kuna) odnosno njihovo neoporezivanje za sobom povlači nekoliko činjenica. Kratkoročno ova mjera ispunjava redistribucijsku i socijalnu ulogu fiskalne politike, ali istodobno potiče poreznu evaziju i sivu ekonomiju.
S druge strane nema najave jasnih mjera za racionalizaciju i podizanje učinkovitosti socijalnih izdataka proračuna, koji uz naknade zaposlenicima čine gotovo 70% ukupnih rashoda proračuna opće države.
Naposljetku, ključno je zapitati se u kojem vremenskom horizontu promišljaju kreatori ekonomske politike. Kratkoročno i statički gledano sve navedeno, mjere mogu poboljšati sliku državnih financija,
ali bez fiskalne konsolidacije na rashodnoj strani srednjoročno do dugoročno to znači gašenje požara i nastavljanje starog obrasca, kojim se pritiscima na porezni sustav pokriva manjak u državnoj
blagajni, zaključuju analitičari Raiffeisena.
Pročitajte još:
- UniCredit je u velikim problemima – može li hrvatska država pokušati preuzeti Zagrebačku banku?
Foto:Vlada.hr
