Menu
Bloger, poduzetnik i ulagač Nenad Bakić na svom je blogu objavio novi komentar u kojem se osvrnuo na makroekonomske izglede koji Hrvatsku čekaju u 2012. godini. Njegov komentar prenosimo u cijelosti...
Pokazatelji zaposlenosti i nezaposlenosti su vrlo loši. Vladi će trebati "pošteda" znatno duža od 100 dana kako bi imala prilike pokazati rezultate.
Situacija koju je nova Vlada naslijedila je tako teška da njeni pravi rezultati ne mogu biti vidljivi za 100 dana, čak i da u njoj sjede "supermeni". To znači da ih nećemo moći ocjenjivati na osnovu rezultata, nego procesa, naime kako pristupaju rješenju problema.
To se možda najbolje vidi na tržištu rada. Kao i obično, potrebno je prmatrati nezaposlenost, ali još više zaposlenost – te statistike se znatno teže mogu "masirati" adniminstrativnim mjerama.
Nažalost, u našoj javnosti se ovi podaci uglavnom gledaju površno, kao mjesečne promjene, a ne gleda se desezonirani trend koji je, u stvari bitan. Naime, podaci dovode do informacija, a tek one do znanja. U analizi tržišta rada, kao i mnogih drugih okolnosti, često zastajemo na razini podataka.
Sljedeća dva grafikona prikazuju zaista lošu situaciju na tržištu rada, koje je simptom, ali i uzrok lošeg stanja.
Stopa nezaposlenosti je prilično neugodna:
Štoviše, u 2011. imali smo dva "lažna početka" smanjenja stope, dva trzaja, koja nisu preokrenula trend. Pitanje je koliko su ona bila administrativne prirode, a jedan je bio vezan uz popisivanje stanovništva.
Zaposlenost izgleda još lošije:
Desezonirani trend je ovdje već pola godine godine negativan! Prema broju zaposlenih sada smo negdje na razinama s početka 2003., dakle prije devet godina.
Budući da su ovo vrlo spori parametri, a oni na neki način određuju srž ekonomije, a kako preokret trenda nije na vidiku, možda bi bilo pošteno zaključiti da u idućih pola godine ne možemo vidjeti stvarne učinke ekonomskih mjera, koje god one bile. Osobno bih stoga Vladi, za valorizaciju mjera koje će uvesti dao barem 200 dana, umjesto standardnih 100.
Lako je, međutim, gledajući samo tržište rada, naći i argumente za nužnost još dužeg čekanja do stvarnih rezultata.
Naime, u zadnjih godinu dana se broj radnih mjesta se najviše povećao u Javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju (1900), Administrativnim i pomoćnim djelatnostima (1700), Zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (1700), Opskrbi vodom i upravljanjem okolišem (1700) i Obrazovanju (1600).
Broj zaposlenih se smanjio u Trgovini na veliko i malo i popravku vozila (-6300), Građevinarstvu (-3500), Prerađivačkoj industriji (-2900) i Rudarstvu i vađenju (-1400). Zaposlenih je manje i u obrtima i slobodnim djelatnostima (-3100).
To izgleda ovako za sve djelatnosti. Crveno sam označio djelatnosti gdje je koncentrirana javna uprava. Sivo sam označio djelatnosti u kojima će se radna mjesta vratiti vrlo teško, odnosno vjerojatno neće jako dugo vremena. Primjerice, u građevini je najviše radnih mjesta izgubljeno u odjeljku ’41 Gradnja zgrada’, oko 2.600.
Sličan je i kratkoročni trend. Naime, u odnosu na listopad, u studenom je porastao broj zaposlenih u javnim djelatnostima, a pao u industriji, građevini i trgovini!
Vidimo dakle, da se privatni sektor i dalje intenzivno rješava neproduktivnih radnih mjesta u trgovini i građevini, koja se dugo vremena neće vratiti i da industrija također još uvijek gubi radna mjesta. Ali da je zato javna uprava dodala značajan broj radnih mjesta. Kako se ovaj trend mora preokrenuti, zasigurno nas čekaju teški trenuci, a na tržištu rada vjerojatno i daljnji pad zaposlenosti, prije nego ona počne rasti. Zato je nužno da budemo zaista kritični prema potezima nove vlasti, ali da ih ne osudimo ako ekonomija, i, posebno, zaposlenost ne naprave značajne promjene u kratkom vremenu.
U svakom slučaju, jasno je da će se raspoloživi dohodak i diskrecijska potrošnja i dalje smanjivati.
Što to znači za investicijske klase? Smatram da to nikako ne pogoduje cijenama nekretnina za stanovanje (stanovi i kuće u gradovima u unutrašnjosti) iz očitih razloga.
Za dionice tvrtki značenje je podijeljeno. Smatram da je to dobro za dionice izvoznih tvrtki (kao što su one koje dominiraju u mom portfelju), a da je loše za dionice tvrtki koje ovise o diskrecijskoj potrošnji (telekomovi, prodaja i distribucija robe široke potrošnje koja se kupuje diskrecijski, itd.) ili značajnijih stavki iz raspoloživog dohotka (stanovi).
Pročitajte i druge komentare Nenada Bakića:
- Nemojte nasjedati na manipulacije, dionicama prošle godine uopće nije “išlo loše”
- Jedino zatucani marksisti misle da dioničari zarađuju na muci radnika
- Evo zašto hrvatske fondove rizičnog kapitala čeka veliki neuspjeh
Foto:Vlada.hr
