Menu
Nakon tri mjeseca pada, bruto inozemni dug je u rujnu prošle godine zabilježio minimalan mjesečni rast...
Prema posljednjim podaci HNB-a, bruto inozemni dug je na kraju rujna iznosio 46,6 mlrd eura, što je 0,1% više nego na kraju kolovoza te 2,2% više nego na kraju rujna 2010. U odnosu na stanje na kraju 2010. godine, inozemni je dug veći za 95,8 mil eura, odnosno 0,2 posto.
Pri tome je sektor privatnih poduzeća više pridonio rastu duga u odnosu na kraj 2010. godine, nego javni sektor. Međutim, cjelokupno povećanje inozemnog duga privatnog sektora rezultat je rasta u siječnju, dok nakon toga dug stagnira, a u rujnu se čak i smanjio. Kod duga javnog sektora, veći doprinos rastu u odnosu na kraj 2010. država je više pridonijela njegovom rastu nego javna poduzeća, iako se stanje duga države u kolovozu i rujnu smanjilo.
Ukupni inozemni dug javnog sektora na kraju je rujna iznosio 14,4 mlrd eura, od čega se gotovo 7 mlrd odnosi na državu, dok je inozemni dug privatnih poduzeća iznosio 10,6 mlrd eura. Dug financijskog sektora je iznosio 13,8 mlrd eura.
"Inozemni je dug u prošloj godini rastao razmjerno slabom dinamikom, što je posljedica slabe domaće potražnje i posljedično vrlo blagog rasta kredita banaka te visoke averzije prema riziku na inozemnim tržištima, što povećava troškove (re)financiranja. Zbog formiranja nove Vlade i visokih troškova inozemnih sredstava ne očekujemo novi izlazak države na inozemna tržišta kapitala u prvoj polovini godine. Unatoč sporom rastu inozemnog duga, zbog vrlo slabog rasta BDP-a, udio vanjskog duga u BDP-u i dalje je iznad 100% (101%). Međutim, u iduće bi dvije godine mogao ostvariti blagi pad zbog znatno sporijeg rasta domaće potražnje i averzije prema riziku", stoji u komentaru analitičara Raiffeisen banke.
Pročitajte još:
Foto:flickr
