Banke će Grčkoj morati otpisati čak 60 posto duga ako se želi izbjeći default i napuštanje eurozone?

Jučerašnji sastanak njemačke kancelarke i francuskog predsjednika nije donio neke velike novosti...

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na jučerašnjem sastanku u Berlinu načelno su se dogovorili o porezu na financijske transakcije kojemu se opire dio njemačke vladajuće koalicije. Grčku su upozorili da neće dobiti novi paket pomoći (130 milijardi eura) ako s bankama hitno ne dogovori zamjenu obveznica, javlja HRT.

Baš kao što je to ovih dana upozorio i MMF, otpis duga od 50 posto (100 milijardi eura) neće biti dovoljan da se Grčka stabilizira. Prema posljednjim glasinama iz EU-a, od najvećih grčkih kreditora zatražit će se da otpišu čak 60 posto vrijednosti grčkog duga.

"Iz naše perspektive, dugovi se moraju što prije restrukturirati. Ukoliko se to ne dogodi, nećemo moći Grčkoj i dalje osiguravati financijsku pomoć", kazala je Merkel samo nekoliko dana nakon što je grčki premijer Lucas Papademos upozorio kako će Grčka bankrotirati još u ožujku ukoliko EU, ECB i MMF ne odobre novu financijsku injekciju.

Merkel i Sarkozy jučer su u Berlinu raspravljali i o uvođenju kontroverznog poreza na financijske transakcije...

Njemačka kancelarka je naglasila kako bi idealno bilo kada bi ga prihvatile sve članice Europske unije. Merkel je dodala da osobno može zamisliti uvođenje poreza samo za eurozonu ako se o njemu ne dogovori svih 27 članica, ali je priznala da njezina koalicija u tome nije jedinstvena.

Porez na financijske transakcije Francuska snažno zagovara, a Velika Britanija, koja strahuje za interese londonskog financijskog tržišta, prijeti da će uložiti veto ne bude li prihvaćen na globalnoj razini, prenosi HRT.

Merkel i Sarkozy izjavili su kako žele do 1. ožujka potpisati europski sporazum o jačanju proračunske discipline na koji se obvezalo 26 od 27 članica. Države eurozone u prosincu su se dogovorile donijeti sporazum izvan europskih ugovora nakon što se tom planu usprotivila Velika Britanija. Dogovorili su se također zatražiti od Europske središnje banke (ECB) mišljenje kako učiniti djelotvornijim Fond za stabilnost eura (EFSF). Berlin se dosad protivio pozivu Pariza da se fond od 440 milijarda eura poveća, no mogao bi na to pristati ako se za to zauzme ECB.

Pročitajte još:

- Osim što su na korak do bankrota, grčki poljoprivrednici sada moraju Europskoj uniji vratiti 450 milijuna eura!

- Europski “think tank” CEBR: Ove godine počinje konačni raspad eurozone

Foto:Flickr