Menu
Prema preliminarnim podacima HNB-a za treće tromjesečje, na tekućem računu platne bilance zabilježen je suficit od 2,6 milijardi eura, što je najveći suficit tekućeg računa u promatranom tromjesečju od kad je dostupna statistika. Kumulativno u posljednja četiri tromjesečja tekući je račun ostvario suficit u odnosu na BDP, koji iznosi 0,29 posto...
Suficit tekućeg računa u trećem je tromjesečju uobičajeno je najvećim dijelom posljedica suficita na računu usluga koji je prošle godine iznosio 4,17 milijardi eura, što je za 8,1% više nego u istom tromjesečju 2010. godine. Visoki suficit na računu usluga u trećem je tromjesečju uobičajen zbog glavne turističke sezone odnosno priljeva deviza od turizma. Tako su ove godine prihodi od putovanja u tri ljetna mjeseca iznosili 4,17 milijardi eura, što je 302 milijuna eura ili 7,8% više nego u trećem tromjesečju 2010. godine. Na rast prihoda od putovanja upućivali su dobri fizički pokazatelji u turističkoj sezoni, odnosno rast turističkih dolazaka od 7,0% i noćenja od 5,8% godišnje. Nadalje, godišnjem rastu suficita tekućeg računa pridonijelo je smanjenje deficita na računu roba za 16,5% godišnje, što je posljedica rasta izvoza roba (+3,1%) uz istovremeni pad uvoza (-5,4%). Na računu dohotka zabilježen je deficit od 405,9 milijuna eura, što je 19,0% manji deficit nego u trećem tromjesečju 2010. godine, a rezultat je rasta priljeva dohotka uz istovremeno smanjenje odljeva. Suficit na računu tekućih transfera iznosio je 268,9 milijuna eura, što je blagi rast od 3,3% godišnje.
Komentar RBA analitičara:
Iako niži no prethodnih godina posljednje tromjesečje 2011. ponovno će zabilježit uobičajeni deficit tekućeg računa čemu će svakako pridonijeti pogoršanje trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Ipak po prvi put u povijesti Hrvatska bi 2011. godinu mogla zaključiti uz uravnotežen tekući račun. U 2012. pak očekujemo blagi suficit, čemu će pridonijeti niska domaća potražnja. Naime, rast dohodaka ne očekujemo, dok je rast troškova života vrlo izgledan. Zbog ionako visoke zaduženosti stanovništva, prisutne averzije prema riziku i pada realnih dohodaka ne očekujemo ni značajniji rast kreditiranja. Posljedično, očekujemo vrlo racionalno ponašanje potrošača. S druge strane, pri sadašnjoj strukturi i razini konkurentnosti izvoz roba je blizu svog maksimuma, pa bez poboljšanja konkurentnosti i strukturnih promjena ne očekujemo ni bitne promjene na strani izvoza.
Izravna ulaganja u Hrvatsku, koja se bilježe na računu financijskih transakcija, u trećem su tromjesečju bila otprilike na razini prvog i drugog tromjesečja. Iznosila su 373,3 milijuna eura, što je 6,1% više nego u istom tromjesečju prošle godine. U prva tri tromjesečja ukupna inozemna izravna ulaganja (FDI) iznosila su tek nešto više od milijardu eura, pa će i u ovoj godini FDI biti znatno ispod pretkriznih razine. To je posljedica razmjerno visoke averzije prema riziku, ali i nepoticajnog okruženja za ulaganja. Administrativne barijere, visoki troškovi rada i parafiskalna davanja najvažnije su prepreke većem priljevu investicija. U godini pred nama još uvijek ne očekujemo oporavak inozemnog investiranja uslijed nepovoljne situacije na inozemnim tržištima, posebno u eurozoni koja je pogođena fiskalnom krizom, no očekujemo ipak blagi rast FDI. Zamjetno veći priljev FDI očekujemo u 2013, kada bi se inozemno okruženje trebalo popraviti i smanjiti averzija prema riziku, a Hrvatska ući u EU.
