Menu
O tome kako ćemo živjeti u idućoj godini i koje poteze Vlada treba povući da bi nas izvukla iz krize, Vjesnik je razgovarao s uglednom znanstvenicom Sandrom Švaljek, ravnateljicom Ekonomskog instituta..
Donosimo nekoliko najzanimljivijih pitanja i njezinih odgovora:
Za koliko se milijardi proračun mora rezati u idućoj godini?
- Olako se razbacuje s milijardama kuna. Rekla bih da fiskalna prilagodba mora biti barem onakvog intenziteta kakav je potreban da se poštuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti. To znači da se rashodi opće države moraju smanjiti za jedan posto BDP-a ili otprilike za 3,5 milijardi kuna. Sve više od 3,5 milijardi kuna bit će ozbiljna fiskalna konsolidacija. Da bi se ukupni rashodi smanjili, neki će se rashodi morati smanjivati iznadproporcionalno s obzirom na to da su neki drugi rashodi rigidni, a neki će čak rasti. Izdaci za kamate sigurno će rasti jer je javni dug porastao, kao i kamatne stope na javni dug. Može se ocijeniti da će ukupni izdaci za kamate porasti za barem 1,5 milijardi kuna u odnosu na 2011. To će nalagati da se svi ostali rashodi smanje za barem pet milijardi kuna, pa će fiskalna prilagodba biti znatna, a samim time u nekim svojim elementima i bolna.
Podržavate li povećanje stope PDV-a na 25 posto? Kako bi se to povećanje odrazilo na proračun, a kako na građane?
- Ukupno porezno opterećenje ne bi smjelo porasti. Eventualno povećanje stope PDV-a može se opravdati jedino uz istodobno rasterećenje kod nekih drugih obveznih davanja. Iako smatram da mjere porezne politike nisu u današnjim okolnostima prioritetne, eventualne izmjene poreznog sustava trebale bi biti ponajprije motivirane povećanjem konkurentnosti. To se obično postiže rasterećenjem rada, što se u slučaju Hrvatske prije svega može odnositi na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje jer efektivno opterećenje porezom na dohodak nije visoko. Ako porezno opterećenje plaća ostane nepromijenjeno, onda ne vidim razloga za podizanje stope PDV-a koje povećava ukupno porezno opterećenje u zemlji.
Može li se nelikvidnost riješiti u šest mjeseci?
- Uvjerena sam da nelikvidnost o kojoj govorimo nije posljedica nedostatne likvidnosti u financijskom sustavu. Mislim da je ona posljedica nereda i nediscipline u plaćanjima te nepostojanja adekvatnih kazni za neplaćanje. Stoga pretpostavljam da Model A ili njegova modifikacija neće riješiti problem. Njega mogu riješiti samo vrlo oštre kazne onima koji ne ispunjavaju na vrijeme obveze prema dobavljačima. Neplaćanje je dio nepristojnoga gospodarskog ponašanja i mislim kako država treba poduzeti sve da se ta nepristojnost kazni. Brzi stečajevi sigurno su dio rješenja, ali je uz njih potrebno od sada nadalje početi striktno primjenjivati Stečajni i Ovršni zakon, a nadležne institucije, prije svega Porezna uprava, trebaju bez iznimke postupati u skladu sa svojim zakonskim ovlastima. Tu se mora stvoriti automatizam jer bez njega, i uz skupe i dugotrajne sudske postupke naplate, država štiti dužnika, a ne vjerovnika.
Kakvu 2012. godinu prognozirate?
- Zadnja službena prognoza Ekonomskog instituta napravljena je u listopadu. Tada smo za 2012. projicirali rast BDP-a od 0,8 posto. U zadnja dva mjeseca vijesti su bile vrlo nepovoljne - kako one o ekonomskim događanjima u inozemstvu, tako i one o kretanju ekonomskih pokazatelja u zemlji. Da danas opet pripremamo prognozu, vjerojatno bismo prognozirali rast oko nule, a možda i ispod pod toga. U umjereno optimističnom scenariju možemo, dakle, u 2012. očekivati stagnaciju. S obzirom na osjetno smanjivanje očekivanih stopa rasta u zemljama Europske unije, koje predstavljaju najznačajnije tržište hrvatskih izvoznih dobara i usluga, ne možemo se nadati rastu izvoza. Negativan vanjski utjecaj na hrvatsko gospodarstvo može uslijediti i zbog smanjene mogućnosti zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu, i to i javnog i privatnog sektora. Banke će se u idućoj godini vjerojatno financirati ponajprije depozitima, a ne kreditima inozemnih banaka majki, pa će kreditna aktivnost biti relativno skromna. Velik dio gospodarstva i građana više će se razduživati nego zaduživati pa neće biti ni velikih kupnji ni ulaganja, što na kraju smanjuje BDP.
Pročitajte još:
- Ekonomski analitičari su složni: Ako Milanovićeva vlada ne uspije, Hrvatsku čeka ekonomski krah!
- I Sandra Švaljek podržava porez na imovinu – a ni MMF nije loše rješenje!
