Menu
Središnja banka Rusije u bankarskim je krugovima poznata kao državna institucija koja polako, ali sustavno već godinama jača svoje zlatne rezerve...
Također, čelnici banke jednom mjesečno objavljuju izvještaj o stanju ruskih rezervi žute plemenite kovine, i na taj način doprinose transparentnosti tržišta.
Pričuve zlata u Rusiji na kraju studenog ove godine dosegnule su 28,1 milijuna unci ili 874 tone, objavila je ovih dana na svojim web stranicama Banka Rusije. U odnosu na prethodni mjesec, zabilježeno je povećanje od 100 tisuća unci ili nešto više od tri tisuće kilograma. No, budući da je cijena zlata u tom razdoblju doživjela korekciju, ukupna vrijednost zlatnih rezervi Rusije izraženih u američkim dolarima blago je snižena, te je iznosila 48,2 milijardi dolara, odnosno oko 400 milijuna dolara manje nego prethodni mjesec, javlja portal SrebroZlato.
Tijekom 2010. godine ruske zlatne rezerve težinski su porasle za gotovo 24 posto. Na kraju prošle godine Središnja banka Rusije u svojim je trezorima držala 25,4 milijuna unci ili oko 790 tona zlata. Ukoliko čelnici banke do kraja 2011. godine ne kupe niti grama dodatnoga zlata, bit će zabilježen dodatni rast ruskih rezervi zlata za 10,6 posto na godišnjoj razini.
Rusija je četvrti najveći proizvođač zlata na svijetu, te godišnje proizvede oko 200 tona zlata. Ispred Rusije su po proizvodnji Kina, Australija i Sjedinjene Amerike Države.
Premda dužnosnici središnje banke Rusije u svojim izjavama za javnost navode kako ta institucija nema dugoročnih planova za ciljano jačanje zlatnih rezervi, nego se kupnja zlata obavlja u skladu s procjenom kratkoročnih okolnosti i po cijeni koja u određenom trenutku vrijedi na tržištu plemenitih kovina, čini se da postojan rast zaliha zlata pokazuje kako ruski središnji bankari vjeruju da zlato ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti monetarnog sustava, prenosi SrebroZlato.
Pročitajte još:
- U samo tjedan dana cijena zlata na svjetskom tržištu zabilježila pad od nevjerojatnih 6,9 posto
- NEVJEROJATNO: Indijci privatno drže u zlatu čak 50 posto bruto društvenog proizvoda
