Menu
Čelnici eurozone dogovorili su u Bruxellesu jačanje proračunske discipline zbog velike dužničke krize koja je zaprijetila monetarnoj uniji i cijeloj Europi...
Zaseban međudržavni ugovor o jačoj fiskalnoj integraciji slopit će 23 do 26 članica Unije. Na skupu je 17 država Eurozone i još 6 članica odmah glasovalo za Euro-plus pakt: Bugarska, Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska priključuju se sporazumu, čak i Danska koja jedina uz London ima jamstvo da nikad ne mora uvesti euro, javlja HRT.
Očekuju ih mjere štednje, ograničeno zaduživanje, dogovaranje i nadzor nacionalnih proračuna, kažnjavanje prekršitelja. Češka i Švedska pitat će najprije parlamente žele li priključenje Paktu euro-plus. Mađar Viktor Orban glasovao je protiv, ali diplomati tvrde još će razmisliti. Velika Britanija odbacivanjem izmjena Europskog ugovora ostaje u manjini ili možda sama. Tako London neće sjediti za nekim stolovima gdje se odlučuje. Britanija štiti od Unije svoj financijski sektor koji čini 10% britanskog BDP-a.
Europski stalni "kišobran" za euro ratificirat će se do lipnja, nacionalni proračuni moraju biti uravnoteženi ili u suficitu, provedbu kočnice zaduživanja nadzirao bi Sud pravde i Komisija. Europska središnja banka bit će neovisna, članice će uplatiti MMF-u 200 mlrd. eura kako bi ga ojačale, no, je li to dovoljan signal tržištima?
Podsjetimo, rejting agencija S&P zaprijetila je kako će sniziti kreditne rejtinge EU-a, eurozone i EFSF-a ukoliko Bruxelles ne pošalje dovoljno snažan dogovor na postojeću dužničku krizu.
Evo ukratko što je sve dogovoreno na sastanku u Bruxellesu:
UNIJA PRORAČUNSKE STABILNOSTI Sedamnaest država članica eurozone želi uspostaviti Uniju proračunske stabilnosti sa snažnijim upravljanjem, kako bi se stimulirala proračunska disciplina, ali i snažniji rast, veća konkurentnost i socijalna kohezija.
ZLATNO PRAVILO Svaka država članica eurozone obvezala se na proračunsku ravnotežu, što je u Francuskoj prozvano zlatnim pravilom. Ono mora biti uneseno u nacionalne ustave ili regulirano na nekoj drugoj odgovarajućoj pravnoj razini, čime će biti pravno obvezujuće. To su pravilo za sada prihvatile Njemačka i Španjolska. Prema tom pravilu, nacionalni proračuni moraju biti uravnoteženi ili u plusu, što znači da godišnji strukturni deficit ne smije biti viši od 0,5 posto BDP-a. Europski sud pravde (ECJ) bit će nadležan za provjeru kako je to pravilo ugrađeno u nacionalno zakonodavstvo. Države s prevelikim deficitom zatražit će od Komisije i Vijeća EU-a odobrenje programa strukturnih reformi za njegovo rješavanje.
SANKCIJE Sankcije za države koje premaše dopušteni deficit bit će sustavnije. Te sankcije, koje predloži Komisija, bit će automatske ako im se ne usprotivi kvalificirana većina država članica eurozone. Do sada je za blokadu sankcija bila dovoljna obična većina.
NADZOR PRORAČUNA Prijedloge Europske komisije za jači nadzor nacionalnih proračuna, uključivo i fazu pripreme, vlade država članica moraju brzo razmotriti. Ako Komisija utvrdi osobito teška kršenja Pakta za stabilnost i rast, tražit će reviziju prijedloga proračuna.
NEMA EUROOBVEZNICA Nije postignut dogovor o uvođenju euroobveznica, čak ni u daljnjoj budućnosti.
