Menu
U okolnostima u kojima je svijet suočen s nestankom zaliha fosilnih goriva, vjetar postaje najbrži rastući izvor energije u svijetu, pa ne čudi stoga što su vjetoelektane na moru sve popularnije...
Brojna europska brodogradilišta već su počela preuspjeravati svoju poslovni fokus upravo na izgradnju pomorskih vjetroelektrana, pa je za očekivati da bi i naša brodogradilišta koja trenutno imaju velikih financijskih i poslovnih problema - upravo u tom inovativnom sektoru mogla pronaći izvor novih prihoda.
"Na svakom mjestu gdje je more dublje od 50 metara za vjetroelektrane dolazi plutajuća platforma, a te bi platforme mogla raditi naša brodogradilišta", rekao je sinoć za HTV akademik Božidar Lišić.
Dobra je vijest da je brodogradilište 3. Maj već "ušlo" u razgovore oko izgradnje nove napredne pomorske tehnologije.
"Mi smo skupa s grupacijom Wurdsil išli u zajedničko nuđenje takozvane treće generacije brodova za ugradnju vjetroelektrana", rekao je Edi Kučan, predsjednik Uprave 3. Maja.
Činjenica je da je relativno konstantna brzina vjetra veća iznad morske površine nego na kopnu. Naime, iskoristivost snage vjetroturbine na kopnu je 25, a na moru 40%. Zato se danas u svijetu gradi 930 vjetroelektrana na moru, a brodogradilišta u Njemačkoj, Danskoj i Nizozemskoj već su se preusmjerila prema gradnji spomenute pomorske tehnologije.
Oba politička bloka koja se natječu za vlast ističu energetiku i tzv. "zelenu energiju" kao veliki neotkriveni hrvatski potencijal, pa se nadamo da će nova Vlada znati na vrijeme prepoznati vrijednost ulaganja u ovu vrstu tehnologije.
Nedavno nas je sve iznenadila vijest kako kraj Dubrovnika uskoro kreće izgradnja velike vjetroelektrane sa 16 turbina. Vrijednost projekta procjenjuje se na čak 45 milijuna eura.
Pročitajte još:
