Menu
Prema prvoj procjeni DZS-a bruto domaći proizvod je u trećem tromjesečju realno porastao za 0,6% u odnosu na treće tromjesečje prošle godine...
RBA analitičari:
Tako je nakon drugog tromjesečja rast gospodarstva zabilježen i u trećem tromjesečju. Ipak, stopa rasta je razočaravajuća te je ispod očekivanja analitičara koji sudjeluju u anketi HINA-e, čije su se prognoze kretale između 1 i 1,5 posto. Optimizam u trećem tromjesečju temeljili smo na dobroj turističkoj sezoni s obzirom da je broj turističkih noćenja porastao za 7,5% godišnje. Očekivali smo pozitivan doprinos osobne potrošnje s obzirom da je trgovina na malo u trećem tromjesečju porasla 1,4% godišnje.
Nadalje, promjena neto robnog izvoza bila je pozitivna budući da je izvoz porastao za 6%, dok se uvoz istovremeno smanjio za 5,2 posto. Nadalje, ukupni plasmani zabilježili su blagi rast, dok je stopa rasta rashoda države tek malo iznad nule. Negativan smo doprinos očekivali i dalje od investicija s obzirom da građevinarstvo još uvijek bilježi visok pad te da je i pad industrijska proizvodnja bio razmjerno velik (-2,4% u odnosu na treće tromjesečje 2010. godine). Budući da je investicije u fiksni kapital najteže prognozirati, slabiji rast od očekivanog vjerojatno je posljedica većeg pada investicija nego što smo očekivali. Uz to, s obzirom da je obuhvat osobne potrošnje širi od obuhvata trgovine na malo, ne isključujemo mogućnost da je i doprinos osobne potrošnje nešto slabiji nego što smo očekivali.
Zadnje tromjesečje trebalo bi donijeti tek vrlo blagu godišnju stopu rasta ili pak blagi pad. Tome u prilog govore kretanja u okruženju te prije svega nepovoljni impulsi iz eurozone, koja je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner. Na Italiju, koja je opterećena dužničkom krizom, otpada oko 25% domaćeg robnog izvoza. Situacija u eurozoni dodatno će se negativno odraziti na ionako slabe investicije. Nadalje, prema kraju godine na tržištu rada nezaposlenost raste s povratkom sezonskih radnika u nezaposlenost, što će nepovoljno utjecati na osobnu potrošnju. Državna potrošnje nema prostora za zamjetniji rast potrošnje ili financiranja ulaganja. Na razini cijele godine očekujemo tek vrlo blagi rast BDP-a (malo iznad nule), a još veće izazove za domaće gospodarstvo donosi iduća godina za koju očekujemo stopu pada od 1 posto.
