Europska komisija jučer je i službeno predstavila tri ideje kojima želi pokrenuti javnu raspravu o uvođenju euroobveznica, čemu se najviše protivi Njemačka. Komisija je u srijedu objavila tzv. "Zelenu knjigu", dokument kojim se želi potaknuti javna rasprava o uvođenju euroobveznica...
U dokumentu su iznesene tri opcije za uvođenje euroobveznica, koje se nazivaju "stabilnosnim obveznicama", zajedno s analizom dobrih i loših strana svake od tih mogućnosti, prenosi HRT.
Europska komisija predstavila je tri moguća prijedloga uvođenja euro-obveznica:
a) uvođenje zajedničkih euro-obveznica i potpuno ukidanje nacionalnih obveznica u svih 17 zemalja eurozone. Sve postojeće obveznice automatski bi postale euroobveznice, no ovaj bi prijedlog zahtijevao složenu izmjenu Lisabonskog ugovora i ratifikaciju u parlamentima svih zemalja članica eurozone.
b) uvođenje euroobveznice uz zadržavanje postojećih nacionalnih. Odredila bi se gornja granica, primjerice 60 posto BDP-a jedne države, do koje bi se država zaduživala s pomoću euroobveznica. Iznad te granice zaduživanje države bilo bi moguće samo izdavanjem nacionalnih obveznica za koje jamči samo ta država, dok za njezine euroobveznice jamče sve zemlje eurozone. Ovaj prijedlog također bi zahtijevao promjenu Lisabonskog ugovora.
c) zamjena nekih nacionalnih obveznica s onim europskim, ali nove euroobveznice bi samo do određene granice imale garanciju zemalja koje ih izdaju
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je države članice da "o tim pitanjima razgovaraju otvoreno i bez dogmi". Komisija ističe da prihvaćanje bilo koje opcije ne smije sa sobom nositi rizik smanjenja proračunske discipline kako bi se izbjeglo da se pojedine zemlje jeftinije financiraju na teret onih koje se pridržavaju pravila.
Njemačka kancelarka Angela Merkel uporno ponavlja "da u euroobveznicama ne treba gledati čudesno rješenje za dužničku krizu u eurozoni, da takvog rješenja nema te da je rasprava o tome preuranjena". Naglasila je da su zemlje eurozone dužne provoditi reforme te zatražila automatski nadzor loših nacionalnih proračuna.
Njemačka aukcija obveznica zabilježila je jučer najslabiji odaziv ulagača od uvođenja eura. U problematičnim zemljama građani su povukli milijarde eura depozita iz banaka. Mađarska je pozvala u pomoć MMF. Analitičari drže da se euroobveznice ne mogu uvesti 'ad hoc'.
Kriza je u eurozoni galopirajuća i može je zaustaviti samo jedna institucija - Europska središnja banka. I to tako da kupi neograničenu količinu nacionalnih obveznica.
U suprotnom prijeti potpuni raspad europske monetarne unije i zajedničke value eura...