Menu
Savjetnik premijerke Kosor i ekonomist Ekonomskog instituta u razgovoru za Jutarnji list upozorava buduću vladu na nepripremljenost na novi udar krize koji bi Hrvatsku mogao pogoditi već na proljeće...
"Recesija s dvostrukim dnom vjerojatno će pogoditi pet, šest država EU - Španjolsku, Portugal, Grčku, djelomice Italiju, koja je naš glavni trgovinski partner - dakle, zemlje koje su dosad fragilno održavale svoj makroekonomski okvir uz pomoć dinamike njemačkog i francuskog gospodarstva. Ali više ni u Njemačkoj situacija ne izgleda dobro. Za Hrvatsku to nisu dobre vijesti. Premda zbog slabe industrijske, proizvodne strukture ne treba očekivati značajan pad gospodarstva. Ali zbog udara druge recesije treba očekivati još veće probleme u servisiranju inozemnog duga i financiranju hrvatskih banaka koje svoje matice imaju u Italiji, odnosno Austriji. Posebno problematično može biti kretanje nezaposlenosti. Jer iza recesije s dvostrukim dnom obično slijedi dvostruko dno i na tržištu rada. Moglo bi se dogoditi da cijele iduće godine ne bude nikakvog rasta zaposlenosti, čak može doći do povećanja broja nezaposlenih. Hrvatska sebi nikako ne bi smjela dopustiti da je i druga recesija zatekne nespremnu", ističe Željko Lovrinčević u razgovoru za Jutarnji list.
On smatra kako bi novi udar krize Hrvatska mogla osjetiti već za tri do četiri mjeseca, a siguran je kako četvrti kvartal ove godine donosi pad svih relevantnijih makroekonomskih pokazatelja.
"Inozemna tržišta, odnosno agencije očekuju da Hrvatska smanji razinu javne potrošnje za oko 1,5 posto BDP-a, što je oko 5 milijardi kuna. S povećanjem kamata u idućoj godini za oko 2 milijarde, znači da bi se u proračunu moralo uštedjeti barem sedam milijardi. To nije jednostavno i sasvim sigurno podrazumijeva zadiranje u pojedina tzv. stečena prava, odnosno promjenu normativnog okvira koji regulira plaće u javnom sektoru, socijalne izdatke, kao i pojedine vrste i razine subvencija. Na dnevnom će se redu ponovno naći i Zakon o radu. Većina potpisanih kolektivnih ugovora u javnom sektoru, odnosno u državnim i javnim poduzećima s dolaskom nove recesije postaje posve neodrživa", dodaje Lovrinčević i kaže kako ne smijemo otklanjati mogućnost dolaska MMF-a iduće godine.
On predlaže da Hrvatska u Ustav ugradi određena ograničenja veličine javnog duga i deficita.
"Moj prijedlog je bio i ostaje da se ograničenja u vezi s javnim dugom i visinom deficita ugrade u hrvatski Ustav. Intervencija u Ustav traži dvotrećinsku većinu u parlamentu, dakle dogovor vlasti i opozicije, bez obzira na to tko će ih dogodine činiti. Ako se takvo suglasje ne može postići, onda definitivno kao jedina realna opcija ostaje aranžman s MMF-om", zaključuje cijenjeni domaći ekonomist.
Pročitajte još:
- Željko Lovrinčević: Eurozona se trese, a Hrvatska potpuno nespremna dočekuje novi val krize!
