Prema dokumentima koji su procurili u medije, Europska komisija sutra će i službeno predstaviti projekt zajedničkih euro-obveznica koji bi trebao pomoći posrnulim članicama eurozone...
Riječ je o projektu za kojeg već mjesecima "navijaju" brojni ugledni ekonomisti i analitičari. I dalje najveći problem predstavlja njemačko protivljenje uvođenju zajedničkih euro-obveznica, no s obzirom da posljednji podaci sugeriraju daljnji nastavak i širenje dužničke krize, sveobuhvatni prijedlog Europske komisije (EK) koji će sutra predstaviti Jose Manuel Barroso mogao bi i Nijemce konačno natjerati na pokretanje ozbiljne nacionalne rasprave o euro-obveznicema koje EK naziva "stabilizacijskim obveznicama".
Prema pisanju uglednih financijskih tiskovina, EK će sutra predstaviti čak tri prijedloga:
a) uvođenje zajedničkih euro-obveznica i potpuno ukidanje nacionalnih obveznica u svih 17 zemalja eurozone. Sve postojeće obveznice automatski bi postale euroobveznice, no ovaj bi prijedlog zahtijevao složenu izmjenu Lisabonskog ugovora i ratifikaciju u parlamentima svih zemalja članica eurozone.
b) uvođenje euroobveznice uz zadržavanje postojećih nacionalnih. Odredila bi se gornja granica, primjerice 60 posto BDP-a jedne države, do koje bi se država zaduživala s pomoću euroobveznica. Iznad te granice zaduživanje države bilo bi moguće samo izdavanjem nacionalnih obveznica za koje jamči samo ta država, dok za njezine euroobveznice jamče sve zemlje eurozone. Ovaj prijedlog također bi zahtijevao promjenu Lisabonskog ugovora.
c) zamjena nekih nacionalnih obveznica s onim europskim, ali nove euroobveznice bi samo do određene granice imale garanciju zemalja koje ih izdaju
U ovom trenutku, teško je reći kako će zemlje članice eurozone prihvatiti projekt euroobveznica. Gotovo je sigurno da će zemlje s AAA kreditnim rejtingom (Njemačka, Francuska, Austrija, Nizozemska, Finska i Luksemburg) učiniti sve kako bi se srušio projekt zajedničkih obveznica, jer se s pravom pribojavaju da bi takva nova vrsta zaduživanja za njih bila puno skuplja od postojeće s nacionalnim obveznicama.
Pesimisti ističu kako će protivljenje euroobveznicama u nekim državama članicama biti tako izraženo da će najviše profitirati ideja o stvaranju "Europe u dvije brzine" o kojoj navodno već duže vremena razgovaraju Francuska i Njemačka. Prema toj ideji, stvorila bi se dva kluba zemalja članica eurozone. Jedan u kojem će biti sve zdrave zemlje članice, te drugi koji će "ugostiti" posrnule zemlje članice eurozone poput Grčke i Italje.
Iako i EK i Nijemci službeno propovjedaju ideju o velikom europskom zajedništvu i još snažnijoj političkoj i financijskoj uniji, javna je tajna da "separatističke" ideje dobivaju sve veću podršku u bogatijim zemljama eurozone kojima je dosadilo neprestano financiranje spašavanja perifernih (i neodgovornih) zemalja članica europske monetarne unije...
Sutra je veliki dan za Europu...