
Dok je većina zemalja posljednjih godina muku mučila s recesijom i saniranjem banaka, koje ih je koštalo smanjenja rasta i povećanja javnog duga, Švedska je primijenila vlastiti model "grube ljubavi" prema bankama i polučila sasvim suprotne rezultate...
Samo za usporedbu, Švedska je u 2006. godini imala otprilike jednak omjer udjela duga u BDP-u kao i Velika Britanija. Međutim, dok su Britanci taj omjer u kriznim godinama udvostručili, Švedskoj je otišla u drugom smjeru - smanjila ga je ispod 40 posto. Da budemo precizni, spustili su ga na 36,3 posto, koliko će iznositi ove godine, piše Index.
Jedan od najzaslužnijih za ove brojke, koje se u današnjim vremenima čine kao da dolaze iz nekog paralelnog i puno boljeg svemira, je i švedski premijer Fredrik Reinfeldt. Ovaj ekonomist u intervjuu za Bloomberg je kazao kako je švedski uspjeh upravo rezultat posebnog odnosa prema bankama. Švedska je, kao i druge zemlje, u financijskoj krizi priskočila u pomoć posrnulim bankama, ali im je pritom i bez zadrške "nametnula niz naknada koje moraju plaćati, uz povećanje transparentnosti".
Ostali ekonomski pokazatelji jednako su fascinantni. U godini globalnog usporavanja ekonomije, MMF je Švedskoj ove godine prognozirao rast od 4,4 posto, a dogodine 3,8 posto. A proračun će zabilježiti suficit.
Ono što Reinfeldt vidi ključnim za održavanje stabilnog rasta jest zadržavanje jednakosti prihoda u svim ekonomskim ciklusima. Iako Švedska ima drugi najveći porez na dohodak na svijetu, ima ujedno i najveću razinu jednakosti prihoda. "U dobrom društvu ne postoje velike razlike. Ukoliko želite izgraditi povjerenje među ljudima, onda ne možete 'dopustiti' da među njima u financijskom pogledu postoji veliki jaz", zaključio je švedski premijer u razgovoru za Bloomberg, prenosi Index.
Pročitajte još:
