Menu
Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) predstavila je prijedloge kojima je moguće smanjiti porezno opterećenje za poslovne subjekte u Hrvatskoj, bez smanjenja poreza i potrebe za složenim zakonodavnim postupkom...
Njihova primjena olakšala bi poslovanje na hrvatskom tržištu, pritom ne utječući na državni proračun i prihode od poreza. Koristeći konkretne primjere s kojima se poduzeća redovito susreću u svom poslovanju, u dokumentu Prilike za smanjenje poreznog opterećenja bez smanjenja poreza razmotreni su neki od problema, kao što su nedostatak predvidivosti i administrativna opterećenja te su ponuđeni prijedlozi za njihovo rješavanje i za stimuliranje ulaganja. Dokument je već predstavljen Uredu potpredsjednika Vlade za investicije i Poreznoj upravi.
Iako postoje brojna porezna rješenja koja se mogu promatrati kroz prizmu poticanja ulaganja, AmCham ukazuje na dva zasebna područja, a radi se o nemogućnosti poreznog obveznika da se osloni na obvezujuća porezna mišljenja te zakašnjenje u isplati povrata PDV-a.
Problem u poslovanju na hrvatskom tržištu predstavljaju porezne obveze koje nisu jasno riješene zakonom, a za koje različita porezna tijela primjenjuju različita tumačenja (neki put ovisno i o promatranom vremenskom razdoblju!), čime se smanjuje predvidivost i stvara dodatni administrativni teret za porezne obveznike. Primjer toga je primjena PDV-a na usluge pružene stranim kupcima gdje hrvatska tvrtka prima račun za usluge upravljanja od strane tvrtke sa sjedištem u drugoj jurisdikciji.
"Kada bi jedno Središnje porezno tijelo moglo izdati obvezujuće mišljenje, ova nedosljednost i nedostatak predvidivosti bi se mogli ublažiti te bi poreznim obveznicima pružilo mogućnost veće sigurnosti investicija", izjavila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj te dodala kako je krajnji cilj pribavljanje obvezujućeg poreznog mišljenja primjenjivog samo na određeni predmet ili na određenog podnositelja zahtjeva.
Nadalje, sljedeća prepreka poslovanju i stimuliranju hrvatskog tržišta je povrat PDV-a koji se, suprotno zakonu, isplaćuje sa značajnim zakašnjenjem pri čemu su porezni obveznici izloženi znatnom stresu u obliku inspekcija u slučaju kada traže povrat. Ovakvo rješenje, malim ili poduzetnicima na početku poslovanja predstavlja značajnu prepreku jer kao porezni obveznici nemaju financijske mogućnosti podnijeti ozbiljnije prekide novčanih tokova.
Bez odgovarajućeg povrata PDV-a jedini praktični način za povrat ulaznog PDV-a jest prebijanje izlaznim PDV-om, što može naškoditi poduzetniku i tako prouzročiti njegov trajni neuspjeh. S druge strane, poduzetnici s velikim kapitalnim ulaganjima imaju za posljedicu velike iznose ulaznog PDV-a koji se mora platiti u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Samim time, moraju se brinuti ne samo o financiranju projekta širenja, već i o financiranju troškova PDV-a tijekom projekta. Zbog ovakve situacije, potencijalni investitori su prisiljeni potražiti druga područja za ulaganja svojih investicijskih sredstava. Također, budući da izvozna roba ne uključuje PDV na prodaju, izvoznici su stalno u situaciji u kojoj je njihov ulazni PDV veći od izlaznog PDV-a. S nepravovremenim osiguravanjem povrata PDV-a, izvoznici su diskriminirani kao ekonomski stimulatori, umjesto da im se pruža podrška i ohrabrenje.
"Nije razborito prisiljavati poreznog obveznika da čeka dovršetak poreznog nadzora kako bi ostvario povrat PDV-a. Povrat se može izvršiti na temelju propisno ispunjene porezne prijave, a porezna uprava može vršiti nadzor kao o tome neovisan proces. Samo zato što je povrat dodijeljen ne znači da će porezna uprava izgubiti svoje pravo na reviziju. Jedno ne smije ovisiti o drugome", zaključila je Doko Jelušić.
