Menu
Usprkos tekuće dužničke krize i ekonomskom usporavanju u drugoj polovini ove godine novi rezultati o kupovnoj moći - „GfK Purchasing Power Europe 2011/2012“ – za 42 zemlje Europe ipak su optimistični..
Prosjek kupovne moći po stanovniku Europe iznosi 12.774 eura. Lani je taj prosjek bio 11.945 eura – dakle stopa rasta iznosi 3.1 posto.
Stopa rasta za 15 najstarijih članica EU iznosi svega 2.3%, dok većem rastu u biti pridonose uglavnom nove članice i neke zemlje kandidati za ulazak u EU – naročito Turska i Ukrajina (čiji veliki broj stanovnika i više stope rasta doprinose pojačanju prosječne stope rasta za cijelu Europu).
Norveška: očiti napredak razine kupovne moći
S kupovnom moći od 29.028 eura Norveška je treća na listi od 42 zemlje Europe. Ispred nje su jedino Lihtenštajn i Švicarska. Nešto manje od 5 milijuna stanovnika u Norveškoj ima dvostruko veću kupovnu moć od prosjeka za sve promatrane zemlje Europe. Pozitivna revalorizacija Norveške krune prema euru doprinosi rastu kada se vrijednost procjenjuje u eurima. Najbogatiji okrug (Baerum) u zemlji ima kupovnu moć od 37.209 eura a glavni grad Oslo, sa svojih 600 tisuća stanovnika, ima kupovnu moć od 33.481 eura, dok kupovna moć u najsiromašnijem okrugu iznosi 22.275 eura.
Portugal i Hrvatska: novi uvid zahvaljujući popisu stanovništva u 2011. godini
Rezultati novog popisa stanovništva dali su bazu za ovogodišnji izračun (broj stanovnika je u Portugalu manji za 0,8% a u Hrvatskoj za 3,1%; broj kućanstava je pak u porastu:- u Portugalu za 3,9% a u Hrvatskoj za 2%). Te su promjene uzrokovale i pomake u kalkulaciji iznosa visine kupovne moći, što ukazuje na važnost ažurnih podataka popisa stanovništva za svaku zemlju i posebno za pojedina uža područja unutar neke zemlje.
Novi iznos kupovne moć po stanovniku u Portugalu je 10.608 eura i kreće se blizu prosjeka za 42 zemlje. U Hrvatskoj je sada kupovna moć na razini od 5.011 eura a nalazi se na trećem mjestu među zemljama kandidatima (iza Islanda i Turske). Hrvatska se nalazi na 31. mjestu od ukupno 42 zemlje u Europi (2010 = rang je bio 29. mjesto, a 2009 = 27. mjesto).
U Portugalu je najbogatiji okrug glavnog grada Lisabona gdje kupovna moć iznosi 24.049 eura ili 2,3 puta veća od prosjeka zemlje.
Gotovo četvrtina kupovne moći u Hrvatskoj koncentrirana je u urbanom okrugu Zagreba. Građani Zagreba (oko 800 tisuća stanovnika) su 30% bogatiji od nacionalnog prosjeka. S kupovnom moći po stanovniku od 6,507 eura Zagrepčani su približno na polovini iznosa prosječnog Europljanina. Za usporedbu u susjednoj Sloveniji građani Ljubljane (oko 350 tisuća stanovnika) imaju duplo veću kupovnu moć od Zagrepčana a u Portugalu - Lisabon (oko 500 tisuća stanovnika) ima u prosjeku oko 4 puta višu kupovnu moć ! Nakon Zagreba po kupovnoj moći slijede građani Istre, a najsiromašniji su stanovnici koji se nalaze uz granicu s BiH te Srbijom.
Ukrajina i Poljska: poboljšane
Ukrajinska ekonomija se polagano oporavlja od velike svjetske krize. Sada njihova kupovna moć iznosi 1.781 euro i još su uvijek na predzadnjem mjestu ljestvice od 42 zemlje Europe. Njihov je prosjek duplo veći od najsiromašnije Moldavije ali i tek 30% prosjeka kupovne moći raspoložive u Poljskoj.
Poljska kućanstva profitiraju zbog dinamične ekonomske situacije u toj zemlji. Njihova kupovna moći po stanovniku rasla je više od bilo koje druge zemlje u EU 27. Ipak, s iznosom kupovne moći od 6.050 eura Poljaci raspolažu s manje od 60% iznosa od npr. Portugalaca.
Najbogatija urbana sredina u Poljskoj je Varšava – 10.266 eura kupovne moći što čini 70% više novca na raspolaganju od nacionalnog prosjeka.
