DOBRE VIJESTI: Vjerovali ili ne, u srpnju je zabilježen blagi pad hrvatskog vanjskog duga

Naime, bruto inozemni dug na kraju je spomenutog mjeseca iznosio 46,9 milijardi eura, što je 311 milijuna eura ili 0,7% manje nego na kraju lipnja. Smanjenje ukupnog vanjskog duga zabilježeno je unatoč rastu inozemne komponente duga države za 364 milijuna kuna (+5,5% mjesečno) zbog izdanja euroobveznice vrijednosti 750 milijuna eura početkom srpnja, čime se vanjski dug države sasvim približio iznosu od 7 milijardi eura.

Ujedno, jedino je kod javnog sektora zabilježen porast vanjskog duga na mjesečnoj razini, i to primarno kod države, ali blagi rast zabilježen je i kod javnih poduzeća. S druge strane, financijski je sektor smanjio inozemni dug za 716 milijuna eura u spomenutom mjesecu, dok je vanjski dug privatnih poduzeća ostao gotovo nepromijenjen.

Štoviše, u posljednja četiri mjeseca dug privatnih poduzeća, koji iznosi 11,2 milijarde eura, stagnira, što je odraz slabe domaće potražnje i izostanka investicija. Najveći dio rasta duga ovog sektora u 2011. posljedica je rasta od 281 milijuna eura u siječnju te je u odnosu na kraj prošle godine najviše pridonio rastu ukupnog inozemnog duga. U odnosu na stanje na kraju 2010. inozemni je dug viši za 1,5 posto.

RBA analitičari:

Do kraja godine očekujemo blagu dinamiku rasta inozemnog duga s obzirom da država više nije izlazila na inozemna tržišta, da je rast kredita banaka i dalje razmjerno blag i da je domaća potražnja i dalje slaba. Zbog izbora i formiranja nove vlade ne očekujemo novi izlazak na inozemna tržišta ni u prvom tromjesečju 2012. godine. Unatoč sporom rastu inozemnog duga, zbog vrlo slabog očekivanog rasta BDP-a, očekujemo da bi udio vanjskog duga u BDP-u mogao dosegnuti 103,4 posto. U iduće bi dvije godine međutim mogao ostvariti blagi pad zbog znatno sporijeg rasta domaće potrošnje i nešto snažnijeg rasta BDP-a.