Menu
U drugom je tromjesečju ove godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast BDP-a od 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To u tehničkom smislu, uz očekivani blagi rast u trećem tromjesečju, označava kraj recesije u Hrvatskoj. Međutim, pojavili su se i negativni signali o stanju gospodarstva, prije svega osjetan pad industrijske proizvodnje, izvoza i građevinarstva...
Zbog takvih signala, ali i sve većih problema s kojima se suočavaju europska gospodarstva, Ekonomski institut, Zagreb smanjio je svoje prognoze za hrvatsko gospodarstvo u odnosu na prognoze objavljene prije tri mjeseca. Sada se očekuje rast BDP-a od 0,5 posto u 2011. i 0,8 posto u 2012. godini, uz značajno povećanje neizvjesnosti oko budućih kretanja.
U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, analitičari Ekonomskog instituta ne isključuju mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju, koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz daljnji gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju. Iako bi skori ulazak u EU trebao potaknuti gospodarstvo, sadašnji problemi eurozone mogli bi značiti izostanak većih kratkoročnih koristi. Značajne su neizvjesnosti vezane uz fiskalni sektor i potrebu za hitnom fiskalnom konsolidacijom o čemu glavne političke stranke u svojim izbornim programima nisu dale jasne odgovore. Ukoliko odlučne akcije izostanu i nakon izbora, to bi moglo potaknuti nepovjerljivost financijskih tržišta i dovesti do pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama.
Očekuje se da će glavni pokretač rasta u ovoj godini biti neto izvoz, dok se u sljedećoj godini očekuje pozitivan doprinos domaće potražnje, uključujući i investicije. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja bit će znatno manji nego prijašnjih godina, oko 0,7 posto BDP-a, a inflacija će ostati stabilna na razini od nešto iznad 2 posto i u ovoj i u sljedećoj godini. Uz spori oporavak realnog sektora, ne očekuje se rast zaposlenosti prije kraja 2012., a stopa nezaposlenosti bi se mogla zadržati na razini oko 18 posto. Nedavno narasli deprecijacijski pritisci na tečaj kune mogli bi i dalje ostati prisutni ograničavajući manevarski prostor središnje banke za relaksiranje monetarne politike. Kreditna aktivnost banaka ostat će relativno ograničena.
Uz ovakav scenarij blagog oporavka, analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb izražavaju zabrinutost zbog rastuće nestabilnosti globalne ekonomije i visoke ranjivosti domaćeg gospodarstva na inozemne šokove. U slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni, ne isključuje se mogućnost da hrvatsko gospodarstvo uđe u novu recesiju, koja bi mogla ostaviti snažne posljedice na gospodarstvo kroz gubitak radnih mjesta i potrebu za snažnim strukturnim prilagodbama u nepovoljnom okruženju. Iako bi skori ulazak u EU trebao biti poticajan za domaće gospodarstvo, sadašnji problemi eurozone mogli bi značiti izostanak većih kratkoročnih koristi. Značajne su neizvjesnosti vezane uz fiskalni sektor, odnosno stvarno stanje akumuliranih obveza, te uz potrebu za hitnom fiskalnom konsolidacijom o čemu glavne političke stranke pred izbore još uvijek nisu dale jasne odgovore.
Ukoliko odlučne akcije izostanu i nakon izbora, to bi moglo potaknuti nepovjerljivost financijskih tržišta.
Pročitajte još:
