Menu
SDP-ov Slavko Linić podigao je popriličnu prašinu sinoćnjim komentarom kako njihova vlada (ukoliko dobije izbore) namjerava pozvati stručnjake iz gotovo zloglasnog Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)...
“2012. je godina kada će vjerojatno biti potrebno pregovarati i koristiti sredstva MMF-a. MMF je ipak daleko manja kamata nego što će Hrvatska moći dobiti na vanjskom tržištu. Ekonomski interes je taj koji jasno treba znati i ne trebamo se plašiti MMF-a. Da bi mogli dobiti jeftina sredstva i ostaviti sredstva za investicije. Programi MMF-a su se promijenili, znamo da su najveći problemi država ogromni deficiti i danas se sredstva MMF-a i za sređivanje stvari u proračunu i za deficite koristiti”, kazao je jučer Slavko Linić u Dnevniku NoveTV.
Prve rekacije domaćih analitičara na Linićev "MMF istup" uglavnom su pozitivne.
"To je odgovorno od Linića, ne bježati od MMF-a niti praviti bauk od toga, bez obzira na to hoće li biti aranžmana s MMF-om ili ne. Taj novac neće služiti za financiranje deficita, nego se time pojačavaju međunarodne rezerve i dobiva se kredibilitet kroz stabilizaciju financijskog stanja, s ciljem da padne trošak zaduživanja na stranom tržištu", komentirao je analitičar Velimir Šonje za T-Portal. "Što to znači konkretno 2012. i 2013, teško je reći jer ne možemo znati kako će se puniti proračun. Bude li punjenje slabije, rezovi će biti veći. Ako se smanji broj zaposlenih tamo gdje su neefikasni, plaće se neće morati dirati, u protivnom će morati linearno rezati plaće u javnom sektoru za pet do 10 posto."
S druge strane, ekonomist Damir Novotny smatra kako bi bilo bolje da buduća vlada potraži alternativne izvore financiranja.
"MMF više ne funkcionira kao prije deset godina kad je Linić bio potpredsjednik Vlade. Buduća vlada može tražiti tehničku pomoć i kredite i od Europske komisije, principi su slični kao kod MMF-a, deficit ne može biti veći od 3,5 posto BDP-a, a i cijena kredita je slična. Bolnih rezova neće trebati koliko se o njima govori, problem su različiti socijalni transferi kojima se koristi manjina, a Vlada njima kupuje biračko tijelo. To su subvencije u poljoprivredi, brodogradnji, željeznicama, braniteljskoj populaciji ili rodiljine naknade koje nemaju utjecaja na demografiju. Socijalni transferi, odnosno rasipanje novca može se politički srezati bez diranja plaća u javnom sektoru jer rezanje plaća u privatnom ili javnom sektoru znači dodatno produbljivanje recesije", kazao je Novotny za T-Portal.
Pročitajte još:
- Zoran Milanović na tragu Nouriela Roubinija: Hrvatsku iz krize ne može izvući samo stezanje remena!
