Menu
Promatrajući strukturu maloprodaje u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, već se na prvi pogled uočavaju određene specifičnosti. Prema rezultatima istraživanja GfK, Hrvatska se ističe relativno značajnim učešćem velikih, modernih, kanala jer hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje...
Prisutan je i jedan diskontni lanac (LIDL) koji konstantno raste, najviše na uštrb „cash&cary“ formata. Male trgovine sve više gube trku s velikim formatima i njihovo učešće ne prelazi 30% prometa.
S druge strane, u BiH je situacija nešto drugačija: veliki formati su također osvojili značajan dio tržišta jer su za više od polovine prometa zaslužni hipermarketi i supermarketi. Međutim, tu nedostaju diskontni lanci ali i „cash&cary“ formati te ne treba čuditi što male trgovine zauzimaju preko 40% učešća u prometu. U Srbiji je situacija opet drugačija. Naime, hipermarketi kao da su zamrznuli svoje učešće i to na svega oko 5%, te zajedno s supermarketima čine tek oko 28% prometa. Srpsko je tržište još uvijek jako segmentirano, a male trgovine su zaslužne za čak 54% prometa.
U skladu s ovakvom strukturom maloprodajnih formata je i snaga vodećih lanaca. Prvih 10 lanaca u Hrvatskoj zauzimaju tri četvrtine tržišta, u BiH je to na razini od oko 45% a u Srbiji oko 41%. Ako je suditi prema strukturi maloprodaje i snazi vodećih lanaca, Hrvatska se značajno približila razvijenim tržištima zemalja Centralne Europe.
Koncentracija vodećih trgovačkih lanaca jedna je od pretpostavki pojave i značajnijeg rasta trgovačkih marki. Tako je u BiH učešće trgovačkih marki na razini od oko samo 2%, u Srbiji se očekuje da će u ovoj godini dosegnuti promet od oko 4%, dok je u Hrvatskoj već više od 18%. Ipak, treba naglasiti da je u Hrvatskoj dodatni impuls brzom razvoju trgovačkih marki potaknut pojavom diskontnog lanca Lidla.
Istraživanje GfK je pokazalo promjene u kupovnom ponašanju prouzročene ekonomskom krizom. Zanimljivo je da su u Srbiji potrošači odlučili rjeđe odlaziti u nabavku. Rjeđe odlaze i u velike i u male nabavke te kupuju planski – samo ono što im je neophodno za kućanstvo. Stoga je potrošnja u Srbiji u konstantnom padu već duže razdoblje. U Hrvatskoj je zadržan isti broj odlazaka u kupovinu, ali kupci su se mnogo više okrenuli raznim promocijama, popustima, trgovačkim markama, ali i općenito jeftinijim proizvodima (downtrading). To je razlog da u Hrvatskoj nije došlo do toliko velikog pada kao u Srbiji. U BiH je pak razina potrošnje u blagom trendu rasta sve do 2010. godine kada počinje izraženiji pad potrošnje i broja odlazaka u kupovinu.
