Menu
Kreditna aktivnost banaka u kolovozu je nešto oslabila u odnosu na srpanj, dok je godišnja stopa rasta nešto niža nego u srpnju, ali ne odskače puno od stopa koje smo vidjeli ove godine...
Međutim, godišnji je rast pod utjecajem valutnih kretanja pa je rastu na godišnjoj razini zasigurno pridonijelo i slabljenje kune u odnosu na euro i švicarski franak. Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka na kraju kolovoza iznosili su 282,4 milijardi kuna, što je 0,1% manje nego na kraju srpnja te 6,3% više nego na kraju kolovoza prošle godine.
Godišnjem rastu kredita pridonijeli su svi sektori, a najviše poduzeća. Potražnja za kreditima od strane poduzeća još se prošle godine počela oporavljati nakon oporavka izvoznih tržišta. Na kraju kolovoza krediti poduzećima iznosili su 113,5 milijardi kuna, što je 8,2 milijardi kuna ili 7,8% više nego na kraju kolovoza prošle godine. Krediti državi, koji su na kraju promatranog mjeseca iznosili 36,3 milijarde kuna, u kolovozu su porasli u odnosu na srpanj (za 832 milijuna kuna), ali su viši i na godišnjoj razini, i to za 7,8 posto. Stanje kredita stanovništva blago se smanjilo u odnosu na srpanj te iznosi 129,4 milijarde kuna.
Na godišnjoj razini rast je blago usporio u odnosu na srpanj, pri čemu je rastu značajno pridonio rast stambenih kredita, što je u velikoj mjeri posljedica slabljenja švicarskog franka te u nešto manjoj mjeri eura u odnosu na kunu. Naime, na godišnjoj razini švicarski franak je u odnosu na kunu oslabio 13,9%, a euro je oslabio 2,7 posto. Stambeni krediti na kraju su kolovoza iznosili 60 milijardi kuna, što je 3,9 milijardi kuna ili 7% više nego na kraju kolovoza prošle godine.
RBA analitičari:
U ovoj godini očekujemo tek blagi oporavak kreditiranja, što je primarno posljedica potražnje poduzeća. Međutim, povećanje potražnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebno malih poduzeća i dalje prevladava pesimizam zbog čega se ne odlučuju na investiranje u dugotrajnu imovinu ili povećanje produkcije pa potražnja za kreditima stagnira. U sektoru stanovništva potražnja za kreditima je ograničena pesimizmom potrošača te upitnom održivosti realnih primitaka u srednjem ili dugom roku.
