Menu
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u srpnju je iznosila 5.365 kuna, što je 133 kune ili 2,4% manje nego u lipnju...
U odnosu na srpanj prošle godine prosječna neto plaća nastavlja bilježiti nominalni rast (+0,8%), no stopa rasta je razmjerno blaga pa i uz slabe inflatorne pritiske (u spomenutom mjesecu stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je 1,9%) neto plaća bilježi realan pad na godišnjoj razini od 1,1 posto. Slab godišnji nominalni rast, odnosno realni pad, dijelom je posljedica i izostanka baznog učinka ukidanja niže stope posebnog poreza na plaće, mirovine i ostala primanja te izmjena u sustavu poreza na dohodak.
U srpnju je prosječna bruto plaća po zaposlenom iznosila 7.680 kuna. Kao i neto plaća, i prosječna je bruto plaća u srpnju ostvarila pad u odnosu na lipanj, i to od 227 kuna ili 2,9 posto. Nominalna godišnja stopa rasta iznosila je 0,95% pa je realan pad u odnosu na srpanj prošle godine iznosio 0,95 posto.
U srednjoeuropskim zemljama u razvoju bruto plaće su uglavnom bilježile vrlo slabe promjene na godišnjoj razini u prvih šest mjeseci ove godine (uglavnom vrlo slabi rast). Dvije najmlađe članice Europske unije, Rumunjska i Bugarska, u spomenutom su razdoblju bilježile upravo suprotne trendove. Dok je u Bugarskoj zabilježen solidan realan rast bruto plaća, u Rumunjskoj je u ovoj godini nastavljen zamjetan realan pad bruto plaće na godišnjoj razini, koji je prevladavao u 2010. godini. Od zemalja u okruženju veću bruto plaću od Hrvatske ima jedino Slovenija (1521 euro), a odmah iza Hrvatske su Češka (986 eura) i Poljska (904 eura). Velike razlike unutar Europske unije potvrđuju iznosi prosječnih bruto plaća u Bugarskoj, gdje doseže svega 353 eura i Rumunjskoj sa 483 eura.
RBA analitičari:
U cijeloj 2011. godini očekujemo blage prosječne nominalne stope rasta pa će realna promjena isplaćene prosječne neto plaće, uz očekivanu prosječnu stopu inflacije od 2,3%, biti blago negativna. Uz stagnaciju plaća, slabo tržište rada (razmjerno nisku zaposlenost i visoku nezaposlenost) te visoku razinu pesimizma, potencijal za potrošnju stanovništva je ograničen.
