Menu
Hrvatska udruga banaka (HUB) tijekom rujna ove godine anketirala je vodeće ekonomiste najvećih domaćih banaka o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Kao što se može i očekivati - njihove prognoze baš i nisu najpovoljnije...
Najveća promjena očekivanja ekonomista banaka u rujnu u odnosu na očekivanja iz siječnja 2011. odnosi se na gospodarski rast. Čudno će zvučati ako kažemo da je tadašnji očekivani rast BDP-a između 1% i 1,8% bio optimističan. Revidirana očekivanja ukazuju na to da će rezultat za 2011. biti bitno lošiji.
Ekonomisti u prosjeku očekuju stopu rasta od 0,7% za ovu godinu. Očekivanje s početka ove godine (1,5% iz siječnja) - prepolovljeno je. Razlike među pojedinim bankama nisu velike. Očekivane stope rasta kreću se od 0,2% kod ekonomista Zagrebačke banke do 1,0% kod ekonomista Raiffeisenbank. Ekonomisti su prognozu stope nezaposlenosti uskladili s revidiranom prognozom rasta: umjesto očekivane stope nezaposlenosti od 11,9% iz siječnja, prosječno je očekivanje sada znatno veće i iznosi 13,4%. Zanimljivo je da je raspon očekivanja vrlo uzak i kreće se od 13,0% do 13,7%.
Gledano prema glavnim komponentama BDP-a, sve su doživjele reviziju prema dolje. Prije osam mjeseci očekivao se rast realne osobne potrošnje od 1,6%, a sada očekivanje iznosi 1,0%. Očekivao se rast investicija (+2,6%), sada se očekuje njihov pad (-0,8%). Očekivao se realni rast izvoza (4%), sada je i ta prognoza smanjena (2,1%). Pri tome treba upozoriti na vrlo veliki raspon između najviše (+6%) i najniže (-5,3%) očekivane brojke.
Široki raspon prognoza izvoza objašnjavamo teškoćama u praćenju i prognozi realne turističke potrošnje, navodi se u priopćenju iz HUB-a.
Ekonomisti su promijenili i očekivani rezultat u ekonomskim odnosima s inozemstvom. Kod vanjskoga je duga došlo do male korekcije: umjesto omjera prema BDP-u od 100,6%, sada se do kraja godine očekuje omjer od 103,9%. To se velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom. Nadalje, bitnu promjenu zapažamo kod očekivanog deficita tekućeg računa bilance plaćanja.
Prosječno je očekivanje još u siječnju iznosilo -3,6% BDP-a, a sada je očekivani omjer deficita i BDP-a više nego prepolovljen: -1,7%, uz vrlo mali raspon od -1,3% kod najoptimističnijeg do -2,2% kod najpesimističnijeg ekonomista.
Manji deficit na tekućem računu bilance plaćanja logična je posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza. To znači da se Hrvatska približava točki uravnoteženja tekućeg računa, što je logična posljedica smanjena neto priljeva kapitala.
Možda je pesimizam u ovom trenutku najrealniji okvir za procjenu budućnosti, stoji u zaključku istraživanja Hrvatske udruge banaka.
Foto:Flickr/ABC archive
