Detaljna analiza stvarnih dohodaka umirovljenika i njihove potrošnje pokazuje kako 27,9 posto te populacije živi ispod praga siromaštva odnosno ima primanja niža od 2.372 kune...
Pokazalo je to istraživanje mjesečnika Banka i Instituta za javne financije koji su organizirali šesti okrugli stol u sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava "Siromaštvo umirovljenika stvarnost ili mit".
Detaljna analiza stvarnih dohodaka umirovljenika i njihove potrošnje pokazuje kako 27,9 posto te populacije živi ispod praga siromaštva odnosno ima primanja niža od 2.372 kune.
Štoviše, kako je pokazalo istraživanje koje je na okruglom stolu Banke i Instituta za javne financije, u sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava, u ponedjeljak predstavio dr. sc. Ivica Urban s Instituta za javne financije, šest posto umirovljenika sa svojim primanjima može pokriti tek do 60 posto osnovnih životnih troškova. Urban je na temelju ankete o potrošnji kućanstava došao do podataka o stvarnim potrebama pojedinih kategorija kućanstava, ovisno o broju članova obitelji i njihovom radnom ili umirovljeničkom statusu.
Njegovo je istraživanje pokazalo kako su u posebno teškom položaju umirovljenici samci te oni koji žive s uzdržavanim članovima obitelji. U prvoj skupini otprilike njih polovina ne može pokriti troškove košarice, dok je u drugoj situacija još lošija, odnosno u njoj preko polovine umirovljenika nema dovoljno za život.
Rezultati Urbanova istraživanja razlikuju se od podataka koji su do sada plasirani u javnost. Sindikat umirovljenika barata podatkom o čak 80 posto siromašnih umirovljenika, Nezavisni hrvatski sindikati računaju da prosječna mirovina pokriva tek 60 posto košarice, podaci HZMO-a govore kako više od polovine umirovljenika prima mirovinu nižu od prosjeka (2.352 kune). Statistički podaci DZS-a najbliži su Urbanovim nalazima i kažu kako je siromašno 24,3 posto umirovljenika.
Pročitajte još:
- KONAČNO: Vlada priprema zakon koji će omogućiti povratak u I. mirovinski stup za 120.000 zaposlenih