Menu
Njemačka i Francuska pozivaju na osnivanje izvršnog tijela koje bi upravljalo ekonomijama 17 država euro-zone. Dvije najveće europske ekonomije smatraju da bi do sredine sljedeće godine sve zemlje koje koriste euro trebale usvojiti zakone koji nalažu obavezno uravnoteženje državnog proračuna...
Nakon susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je u Parizu da Njemačka i Francuska žele da se osnuje 'istinska europska vlada' koja bi imala glavnu riječ na ekonomskom planu, prenosi Glas Amerike.
U njoj bi, prema ovoj zamisli, bili čelnici 17 država koje koriste euro, na čelu bi joj – barem na početku - bio aktualni predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy, a nova bi se međudržavna vlada sastajala najmanje dva puta godišnje.
Inače, danas su objavljeni podaci koji govore o usporavanju gospodarskog rasta u zemljama koje koriste euro. U drugom poslovnom kvartalu, ekonomije euro-zone imale su rast od samo 0.2 posto – za razliku od prvog kvartala kada je rast bio 0.8 posto. Rast u Njemačkoj bio je u razdoblju od travnja do srpnja samo 0.1 posto.
Oliver Roth iz banke Close Brothers Seydler, koja ima sjedište u Frankfurtu, kaže da to nije dobra vijest: "Manji nacionalni proizvod probudio je zabrinutost da bi ekonomska kriza mogla nastupiti u jeku aktualne dužničke krize“.
Jedno od predloženih rješenja je izdavanje takozvanih euro-obveznica koje bi jamčile da će dug biti vraćen, a prodavale bi se na burzama. Njihovu isplatu investitorima jamčila bi cijela euro-zona, a ne pojedine, zadužene države. Njemačka se međutim protivi toj ideji.
Roth smatra da je Njemačka u pravu.
"Nadam se da će kancelarka Merkel ostati uporna u svom protivljenju euro-obveznicama. One bi kratkoročno možda stabilizirale burze, ali na duži rok, samo bi im štetile", tvrdi on.
Velike ekonomije euro-zone, pogotovo Njemačka, već su financijski pomogle najzaduženijim, manjim članicama – Grčkoj, Irskoj i Portugalu. Neki se pribojavaju da Italija i Španjolska, dvije od većih europskih ekonomija, kreću pravcem Grčke. Uz to, postoji zabrinutost u vezi s francuskim državnim financijama. Analitičari se pribojavaju da se dužnička kriza, koja je počela na marginama euro-zone, seli u njezino središte.
A kako vrijeme odmiče sve je vjerojatniji scenarij u kojem će morati doći do značajnijeg povezivanja zemalja EU-a po uzoru na SAD.
