Menu
Nakon što su problematiku visokog tečaja švicarskog franka prokomentirali gotovo svi, od političara pa do starleta, svoj komentar KONAČNO se udostojio dati i guverner HNB-a Željko Rohatinski...
U razgovoru za HTV-ov Dnevnik Željko Rohatinski kratko je prokomentirao posljednja događanja na novčanom tržištu koja zabrinjavaju analitičare i ekonomiste, ali vjerojatno najviše vlasnike kredita u švicarskim francima. Oko 42 posto stambenih kredita u Hrvatskoj ima valutnu klauzulu vezanu uz švicarski franak dok 47 posto korisnika kredita za kupnju automobila ima - isti problem. Prema današnjoj HNB-ovoj tečajnoj listi srednji tečaj švicarskog franka iznosi 7,045071 kuna.
Petar Brk iz Abacus Brokera na Twitteru je objavio računicu kako je u odnosu na kolovoz 2008. godine švicarski franak ojačao za 66 posto, a od 1. srpnja ove godine rast je iznosio nevjerojatnih 25 posto! Pa Vi sada razmišljajte! A evo što je rekao Rohatinski...
"Rješenje ovog problema postoji ako mu pristupimo na racionalni način. A to prije svega znači da ovo što se zbiva ne smijemo gledati isključivo kao socijalni problem, a posebno ne kao politički problem. Ni dužnicima ni bankama ne odgovara aprecijacija tečaja, jer dužnici dolaze u poziciju da ne mogu otplaćivati kredite i ostaju bez dijela svoje imovine, a banke dolaze u poziciju da ne mogu naplatiti dio kredita, što utječe na njihovo poslovanje. Interes i jednih i drugih je da se nađe rješenje koje neće diskriminirati niti jednu stranu. HNB je spreman uključiti se u nalaženje takvog rješenja i svojim se mjerama uključiti u njegovu primjenu", rekao je Rohatinski.
Koliko smo mi mogli shvatiti iz rečenog, Rohatinski je na tragu prijedloga premijerke Jadranke Kosor (tzv. model "balon kredita"). Ipak, on se zalaže da se tečaj švicarskog franka prema kuni fiksira na 6, a ne na 5,8 kao što je predložila premijerka.
Rohatinski ističe kako HNB sa svoje strane može pomoći s dvije važne mjere.
"Prva mjera tiče se podjele kredita na dio koji se otplaćuje i dio koji ide u tzv. balon. Taj dio iznad šest kuna mogao bi se tretirati kao nerizičan i ne bi bio opterećen dodatnim troškovima. Druga je mjera koju HNB može poduzeti je smanjenje stope obvezne pričuve banaka, ukoliko bi njihova likvidnost zbog ovog plana došla u pitanje", kaže Rohatinski.
Inače, neslužbeno se može doznati kako su bankari u potpunosti odbacili premijerkin prijedlog o snižavanju kamata na kredite u švicarskim francima.
Sada treba vidjeti hoće li se Vlada zbog neposluha bankara usuditi uvesti određene sankcije domaćem bankarskom sektoru. Mi smo skeptični...
