Menu
Globalna kriza, dužničko ropstvo, skok prinosa i pad tržišne kapitalizacije velikih tvrtki problemi su s kojima se ekonomija bori od početka financijske krize...
Dok se s jedne strane Atlantika posljednjih tjedana vodi bitka za spas eura saniranjem grčkog duga, a s druge traje političko prepucavanje zbog dubioze u američkom proračunu, cijena zlata uporno raste.
Brojne studije dokazuju da zlato kao modul portfelja umanjuje cjelokupni rizik i poboljšava rezultate pa se očekuje da će oko pet do 10 posto portfelja biti alocirano u zlato, uz koje se, za razliku od dionica ili obveznica, ne vezuju nikakve obveze. U tom je kontekstu zanimljivo proučiti najsvježiju listu World Gold Organisationa koja mjesečno izvještava o količinama zlata u središnjim bankama diljem svijeta.
Najveća količina zlata u rukama je SAD-a, koji ga u rezervama ima 8133,5 tona, a udio rezervi pokrivenih zlatom je 74,7 posto. Taj podatak ne čudi. Ipak je riječ o zemlji koja je do 1971. godine na snazi imala »zlatni standard« i čija je valuta dugi dio svoje povijesti bila usko vezana uz tu plemenitu kovinu. Njemačka je druga na ljestvici zemalja s najviše zlata - u njezinim rukama leži 3400 tona kovine, a slijede Italija i Francuska.
Ignoriranje zlata kao robne valute slijede Crna Gora te Bosna i Hercegovina, a ostale zemlje uže regije imaju ga u manjoj količini. Srbija je, međutim, među 113 država na 59. mjestu po količini zlata koje posjeduje i najbogatija je u regiji - u središnjoj banci drži 13,1 tonu zlata, koja čini oko četiri posto njezinih ukupnih rezervi. Zlata imaju i Slovenci, pri čemu je s 3,2 tone zlata pokriveno 14 posto ukupnih rezervi.
Pročitajte još:
- BOOM: Unca zlata jutros probila novi rekord od 1620 dolara!
