Menu
Posljednji podaci HNB-a o kretanju inozemnog duga u veljači donose reviziju podataka od prosinca 2005. naovamo...
Serija podataka revidirana je tako da uključuje podatke o ulaganju nerezidenata u dužničke vrijednosne papire hrvatskih izdavatelja izdane na hrvatskom tržištu.
Na kraju veljače ukupan bruto inozemni dug iznosio je 46,6 milijardi eura, što je 5,5% više nego na kraju veljače prošle godine te 1,8% više na mjesečnoj razini. U prva dva mjeseca ove godine ukupan inozemni dug je porastao za 640,8 milijuna eura ili 1,4%. Tome su pridonijele nešto manjim dijelom banke te ostali sektori (uglavnom trgovačka društva) čiji je dug na kraju veljače iznosio 21,8 milijardi eura, što je 1,4% više u odnosu na kraj prošle godine. Pri tome se uz nastavak razmjerno snažnog zaduživanja javnih poduzeća intenziviralo zaduživanje privatnih trgovačkih društava. Vanjski dug banaka na kraju promatranog mjeseca iznosio je 10,8 milijardi eura, što je 0,7% više nego na kraju 2010.
Tijekom siječnja i veljače država se na inozemnim tržištima nije zaduživala pa je vanjski dug države, koji je na kraju veljače iznosio 6,5 milijardi eura, zabilježio pad od 1,4% u odnosu na kraj prošle godine. Jačanje eura prema američkom dolaru pridonijelo je smanjivanju inozemnog duga središnje države.
RBA analitičari:
U ovoj bi se godini rast inozemnog duga trebao ponešto ubrzati u skladu s oporavkom gospodarstva, pri čemu će dinamika rasta u mnogome ovisiti o potrebama države za refinanciranjem obveza. U ožujku je država izdala dolarsku euroobveznicu u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, ali je i otplatila euroobveznicu u vrijednosti 750 milijuna eura (uz 50,6 milijuna eura pripadajućih kamata) što je financirano kratkoročnim kreditima. Do kraja ovog mjeseca najavljeno je još jedno izdanje euroobveznice, ovaj put eurske, čime će biti ispunjen plan inozemnog zaduživanja za ovu godinu. Nadalje, rizik snažnijeg rasta inozemnog duga postoji i ako se kreditna aktivnost znatnije intenzivira, što bi moglo utjecati na zaduživanje banaka.
