Menu
Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je kreditna aktivnost banaka u travnju u odnosu na ožujak stagnirala, pri čemu je mjesečni rast kreditiranja poduzeća gotovo poništen padom kredita stanovništvu i državi...
Na kraju travnju ukupni krediti banaka iznosili su 279,2 milijarde kuna, što je tek 0,04% više nego u ožujku. Godišnja stopa rasta je slična kao i prethodnih mjeseci te iznosi 7,9 posto. Godišnjem rastu kredita pridonijeli su svi sektori.
Međutim, u usporedbi s krajem prošle godine, oporavak je vidljiv jedino kod kreditiranja poduzeća. Krediti ovom sektoru na kraju travnja su dosegnuli 111 milijardi kuna, što je 2,6% više nego na kraju 2010. I godišnje stope rasta su se stabilizirale na razinama između 8 i 9 posto. S druge strane, krediti stanovništvu, čiji udio u ukupnim kreditima iznosi 45%, i dalje ne pokazuju zamjetniji oporavak, što je i očekivano s obzirom na nepovoljna kretanja na tržištu rada i realni pad neto plaća te visoku razinu pesimizma.
Ukupni krediti stanovništvu na kraju travnja su iznosili 125,6 milijardi kuna, što je 1,5% manje nego na kraju prošle godine. Stambeni krediti, koji prevladavaju među kreditima stanovništvu (s udjelom od 45%), također su zabilježili pad u odnosu na kraj 2010 (od 2%). U prva četiri mjeseca krediti državi su porasli za 5,2 milijarde kuna na 39,6 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijardi kuna u odnosu na veljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.
RBA analitičari:
U ovoj godini očekujemo blagi oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje sa strane poduzeća. Međutim, skroman mjesečni rast kredita poduzećima pokazuje da se povećanje eurske likvidnosti u sustavu za 850 milijuna eura (nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s), još nije bitno odrazilo na kreditiranje ovog sektora. S druge strane, oporavak kreditiranja stanovništva bit će sporiji. Naime, tržište rada još je daleko od oporavka (posebno u pogledu kreiranja novih radnih mjesta) pa je i neizvjesnost u ostvarivanje budućih dohodaka neizvjesna, što ograničava potražnju za kreditima. Značajan oporavak još uvijek ne pokazuje ni kratkoročno ni dugoročno kreditiranje stanovništva.
