Menu
Turizam spašava Hrvatsku od novog pada bruto društvenog proizvoda (BDP). Tako bi se ukratko moglo prepričati izvješće glavnog ekonomiste Raiffeisen Bank Internationala...
Glavni ekonomist RBI-ja Hrvatskoj prognozira rast BDP-a od oko 1 posto u 2011. godini. Solidna turistička sezona trebala bi još jednom spasiti Hrvatsku od potpunog gospodarskog kolapsa. Rast BDP-a koji se u 2011. godini očekuje u Hrvatskoj (1 posto) znatno zaostaje za prosječnim rastom u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE) koji Raiffeisen istraživanja predviđaju na razini 3,9 posto.
"Znakovi oporavka zamijećeni u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2010. godine, kada se BDP nakon sedam kvartala uzastopnog pada povećao za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iščeznuli su zbog 0,6-postotnoga smanjenja u posljednjem tromjesečju 2010. godine", izjavio je Anton Starčević, glavni ekonomist u Raiffeisen banci u Hrvatskoj.
"Strukturni problem dvostrukoga deficita, to jest deficita tekućeg računa platne bilance i proračunskog deficita te ograničena provedba antirecesijskih mjera gospodarske politike za vrijeme globalne krize svodi se na pitanje održivosti javnih financija", ističe Starčević. "Za razliku od drugih država SIE-a, Hrvatska ne računa na smanjenje proračunskog manjka tijekom 2011. godine". Visina javnoga duga na kraju prošle godine dosegnula je 42 posto BDP-a, što ne ugrožava hrvatsko ispunjenje kriterija iz Maastrichta.
Međutim, Starčevića brine brzina porasta javnoga duga da bi se financirao proračunski deficit, koji je još uvijek visok:
"Ako do konsolidacije, koja nije izgledna prije 2012. godine, dođe tek u roku od dvije do tri godine, javni bi dug mogao prijeći prag od 60 posto, a to bi dovelo i do drugih značajnih negativnih posljedica osim samoga neulaska u Europsku monetarnu uniju (EMU)".U cilju poboljšanja konkurentnosti Starčević predlaže provođenje reformi usmjerenih rješavanju neučinkovitosti na tržištu rada, i to uvođenjem veće fleksibilnosti u politiku zapošljavanja te socijalnih beneficija s ciljem uklanjanja negativnih poticaja za radnu snagu.
"Premda neke mjere zahtijevaju početne troškove provođenja reforme, u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju dovest će do bolje ravnoteže javnih financija, što je preduvjet održivoga rasta i razvoja", savjetuje Starčević.
