Ipak nije sve tako sjajno - Hrvatsku u prvom kvartalu posjetilo 4,7 posto manje turista!

U ožujku se rast broja turističkih dolazaka i noćenja na mjesečnoj razini prema očekivanjima intenzivirao...

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je u spomenutom mjesecu posjetilo 202 tisuće turista koji su ostvarili 272 tisuće noćenja. Međutim, na godišnjoj razini broj dolazaka i noćenja zabilježio je razmjerno snažan pad. Dolasci su tako pali za 4,7%, a noćenja za 14%. Razlog tome vjerojatno leži u baznom učinku. Naime, prošle godine Uskrs je bio na samom početku travnja pa je vjerojatno već kraj ožujka donio značajniji priljev turista. To potvrđuje i struktura noćenja turista. Tako su noćenja stranih turista, koji obično od Uskršnjih praznika i početka predsezone počinju dominirati u strukturi, zabilježila pad od 21,8% godišnje, dok su noćenja domaćih turista čak blago porasla, za 0,1% godišnje.

Posljedično, u prvom je tromjesečju ove godine broj dolazaka za 0,6% manji nego u istom tromjesečju prošle godine. Za razliku od dolazaka, broj noćenja je i u prva dva mjeseca bio u padu pa je promatrano na razini cijelog tromjesečja broj noćenja zabilježio pad od 9% godišnje. U strukturi noćenja turista prema zemlji porijekla, najveći udio imaju turisti iz Njemačke (18,6%), a slijede Talijani (13%), Austrijanci (11,4%), Slovenci (9,7%) te turisti iz Bosne i Hercegovine (5,5%) i Ujedinjenog Kraljevstva (3,7%).

RBA analitičari:

U mjesecima pred nama očekujemo intenzivniji rast dolazaka i noćenja turista. Nadalje, očekujemo da će se navedeno vidjeti već u izvještaju za travanj zbog Uskršnjih blagdana. Kao i u prošloj godini u kojoj je zabilježen razmjerno snažan rast fizičkih pokazatelja u turizmu, slične trendove, odnosno rast broja dolazaka i noćenja očekujemo i u ovoj godine. Međutim, za razliku od 2010. kada rast fizičkih pokazatelja nije pratio i rast prihoda od turizma, u ovoj godini i u tom segmentu očekujemo povoljnije rezultate i rast od oko 4% godišnje. To će se zasigurno pozitivno odraziti na tekući račun bilance plaćanja. Dugoročno, turizmu je potrebno pozicioniranje i na razini domaćega gospodarstva i na razini globalne turističke ponude te, u skladu s tim, određenje prioriteta razvoja.