Menu
Posljednji podaci obujma industrijske proizvodnje u ožujku znatno su lošiji od očekivanja tržišta...
Naime, prema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska je proizvodnja u ožujku pala za 4,1% u odnosu na ožujak prošle godine, dok je konsenzus analitičara prema anketi HINA-e predviđao pad od 0,1% godišnje.
U prvom tromjesečju u odnosu na prvo tromjesečje 2010. godine industrijska je proizvodnja zabilježila pad od 4,9%. Takva kretanja posljedica su slabe domaće potražnje čemu pridonose nepovoljni trendovi na tržištu rada i visoka razina potrošačkog pesimizma, dok inozemna potražnja nije dovoljno snažna da bi potaknula pozitivne trendove. Naime, zbog ograničene strukture robnog izvoza i niskog udjela u BDP-u, snažniji pozitivni učinci na industrijsku proizvodnju su izostali.
Prema kategorijama GIG-a najveći godišnji pad zabilježen je u dvjema skupinama proizvoda koji u strukturi zauzimaju najveći dio. Intermedijarni proizvodi koji čine 32,1% ukupne industrijske proizvodnje smanjili su se za 8,9% godišnje, a netrajni proizvodi za široku potrošnju, s udjelom od 32,5%, pali su za 3,7% godišnje. Pad je još zabilježen kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok su energija i kapitalni proizvodi zabilježili blagi godišnji rast. U prvom tromjesečju sve su kategorije GIG-a zabilježile negativne stope (u odnosu na prvo tromjesečje 2010.), pri čemu je pad najveći kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (-14,6%).
RBA analitičari:
U mjesecima pred nama ipak očekujemo povoljnija kretanja, posebno u drugoj polovini godine, a na što bi mogao utjecati i početak oporavka domaće potražnje. Na razini cijele godine ipak očekujemo blagu stopu rasta industrijske proizvodnje od oko 2% u odnosu na 2010. uglavnom pod utjecajem baznog učinka i inozemne potražnje. Nadalje, dugotrajan i razmjerno snažan pad zaliha industrijskih proizvoda upućuje na zaključak da su zalihe vjerojatno gotovo iscrpljene.
