RBA analitičari: Oporavak u ovoj godini uvelike ovisi o pokretanju novog investicijskog ciklusa

Konačni rezultati DZS-a nešto su povoljniji od prve procjene. Realni pad BDP-a u zadnjem tromjesečju 2010. iznosio je -0,6% (-0,7% prema prvoj procjeni), a na razini cijele godine -1,2% (-1,4% prema prvoj procjeni)...

Zbog usklađivanja s Eurostatom, DZS je revidirao povijesne podatke od 1995. do 2010. godine. Tako je godišnji rast u 2008. smanjen s 2,4% na 2,2%, a pad u 2009. je povećan s -5,8% na -6,0%. Posljedično, došlo je i do revizije podataka za 2010. godinu.

Podaci o kretanja sastavnica BDP-a potvrdili su naša očekivanja. Glavni čimbenik pada i dalje je snažan pad investicija od 8% u odnosu na zadnje tromjesečje 2009. godine, na što su upućivali i podaci iz građevinskog sektora na koji otpada oko polovice ukupnih investicija. Takva kretanja su posljedica smanjenja investicijske aktivnosti i javnog i privatnog sektora. Osobna potrošnja je očekivano ostvarila blagi rast, od 1,2%, uglavnom pod utjecajem baznog učinka s obzirom da je pala u četvrtom tromjesečju i 2008. i 2009. godine. Oporavak u EU nastavlja pozitivno utjecati na domaći izvoz, unatoč razmjerno niskoj konkurentnosti, dok uvoz koči slaba domaća potražnja. Tako je i u zadnjem tromjesečju na godišnjoj razini izvoz roba i usluga rastao više od uvoza (10,8% naspram 1,1%). Najveće iznenađenje predstavlja rast državne potrošnje u zadnjem tromjesečju od 0,6 posto.

2010. je bila godina u kojoj je hrvatsko gospodarstvo drugu uzastopnu godinu provelo u recesiji, čemu je pridonio snažan pad investicija od -11,3% u odnosu na 2009. te pad osobne potrošnje od -0,9%. Najveći pozitivan učinka predstavlja povećanje neto izvoza. Međutim, s obzirom na ograničenu strukturu izvoza, njegov relativno niski udio u BDP-u i slabu konkurentnost, rast izvoza (uz istovremeni pad uvoza) nije uspio osigurati rast BDP-a.

Drugu godinu za redom BDP je pao i prema bruto dodanoj vrijednosti. Tome je uglavnom pridonio snažan pad u građevinskom sektoru od 16,4%, ali su negativne stope zabilježene i svim ostalim djelatnostima izuzev djelatnosti financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga.

Prognoza za ovu godinu zasniva se na očekivanom rastu vanjske potražnje i predviđa blagi rast hrvatskog gospodarstva (1%). Naime, unatoč očekivanom blagom oporavku uvoza roba i usluga, izvoz bi i dalje trebao nastaviti s višim stopama rasta. Potencijalne prijetnje za ostvarivanje predviđenog rasta dolaze od očekivanog nastavka smanjivanja zaposlenosti s rastućim pritiskom na javne financije, iako zbog jakog utjecaja učinka baznog razdoblja očekujemo blagi oporavak osobne potrošnje.

Oporavak u ovoj godini uvelike ovisi o pokretanju novog investicijskog ciklusa koji se ne može zasnivati samo na deklarativnom opredjeljenju, već je za poticaj razvoju nužno provođenje reformi koje mijenjaju položaj poduzeća na lokalnim tržištima - rada, kapitala, roba i usluga.