Menu
U skladu s tržišnim očekivanjima negativni trendovi u industrijskoj proizvodnji nastavili su se i u veljači, što potvrđuje činjenicu da samo oporavak inozemne potražnje prema hrvatskim proizvodima ne uspijeva potaknuti oporavak domaćeg realnog sektora...
Naime, budući da hrvatsko gospodarstvo nije orijentirano na izvoz, pozitivni učinci oporavka razvijenih zemalja su ograničeni. Istovremeno, domaća potražnja je još uvijek razmjerno slaba, čemu pridonose nepovoljni trendovi na tržištu rada i visoka razina potrošačkog pesimizma.
Prema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku industrijska je proizvodnja pala 4,1% u odnosu na veljaču 2010. Prema kategorijama GIG-a najveći godišnji pad i dalje bilježi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju (čiji je udio u ukupnoj proizvodnju razmjerno mali) koja je pala 25 posto. Međutim, godišnji pad su zabilježile i sve ostale kategorije GIG-a osim intermedijarnih proizvoda. Prema NKD-u sva tri glavna područja su zabilježila godišnji pad. Rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom su pali za 6,5% godišnje, a prerađivačka industrija za 3,2% godišnje.
Na mjesečnoj razini, prema desezoniranim podacima zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 1,9 posto. Tome je osim intermedijarnih proizvoda pridonijela i proizvodnja trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Iako je u siječnju prekinut devetnaest mjeseci dug trend pada zaliha industrijskih proizvoda na godišnjoj razini, u veljači su zalihe ponovno pale, i to 7,5 posto.
RBA analitičari:
U ovoj godini očekujemo rast industrijske proizvodnje od 2,3% u odnosu na 2010. uglavnom pod utjecajem baznog učinka i inozemne potražnje. Nadalje, dugotrajan i razmjerno snažan pad zaliha industrijskih proizvoda upućuje na zaključak da su zalihe vjerojatno gotovo iscrpljene. Pozitivna kretanja bit će izraženija u drugoj polovini godine kada će se i domaće potražnje početi oporavljati.
