Uz tek blagi oporavak gospodarstva ne možemo očekivati snažnu kreditnu ekspanziju

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti na kraju siječnja 2011. iznosili su 271,6 milijardi kuna, što je 0,5% manje nego na kraju prosinca 2010...

Pad na mjesečnoj razini posljedica je isključivo slabijeg kreditiranja stanovništva budući da su ostali sektori zabilježili mjesečni rast kredita. Na godišnjoj razini je nastavljen rast ukupnih kredita dobrim dijelom pod utjecajem baznog učinka, ali je stopa rasta još uvijek znatno niža od pretkriznih. U odnosu na siječanj 2010. krediti su tako porasli 7 posto. Međutim, s obzirom da je većina kredita vezana uz euro i švicarski franak na godišnji rast kunskog izraza kredita utjecala su i tečajna kretanja, odnosno deprecijacija kune u odnosu na euro za 1,3% te u odnosu na švicarski franak za 14,5% godišnje.

Naime, krediti stanovništvu na kraju su siječnja iznosili 125,9 milijardi kuna, što je 1,3% manje u odnosu na prosinac, dok su na godišnjoj razini stope rasta još uvijek blage, +2,3% u siječnju, bez obzira na nisku prošlogodišnju bazu i činjenicu da su krediti ovom sektoru u siječnju 2010. pali 3% godišnje. Izostanak oporavka posljedica je nepovoljnih kretanja na tržištu rada i nesigurnosti u buduće ostvarivanje dohodaka zbog čega je razmjerno slabo i kratkoročno i dugoročno kreditiranje. Tako su stambeni krediti, koji čine oko 45% kredita stanovništvu na kraju siječnja iznosili 57 milijardi kuna, što je godišnje 1,7% manje. Tijekom zadnja tri mjeseca primjećuje se intenziviranje kreditne aktivnosti države. Na kraju siječnja krediti ovom sektoru dosegli su 34,8 milijardi kuna, što je 16,6% više nego u siječnju 2010, pri čemu je relativno visoka potražnja sektora države posljedica visokih potreba za financiranjem postojećih obveza.

RBA analitičari:

U ovoj godini uz tek blagi oporavak gospodarstva ne možemo očekivati snažnu kreditnu ekspanziju. Krediti stanovništvu pod negativnim su pritiscima kretanja na tržištu rada pa oporavak posebno stambenog kreditiranja očekujemo tek sa oporavkom tržišta rada. Pri tome, najprije očekujemo oporavak kratkoročnog kreditiranja. Nadalje, potražnja za kreditima kod korporativnog sektora ovisiti će o oporavku domaće potražnje.