Lobistička bitka za zlatne rezerve talijanske središnje banke

Na talijanskom se bankarskom tržištu ovih dana odvija prava mala lobistička drama, objavio je njujorški Financial Times...

Talijanske banke, naime, svim silama nastoje izlobirati revalorizaciju vrijednosti talijanske središnje banke. Računovodstvena vrijednost Banke Italije trenutno iznosi svega 156 tisuća eura, koja je podijeljena na 300 tisuća dionica. Te su dionice, u skladu s talijanskim zakonom, u vlasništvu talijanskih banaka i to ovisno njihovoj veličini - veće banke imaju više, a manje banke manje dionica.

SrebroZlato:

Banke koje posjeduju dionice talijanske središnje banke pokušavaju utjecati na izglasavanje propisa kojima bi se u vrijednost dionica uračunale i zlatne rezerve što ih posjeduje Banka Italije, a koje prema najsvježijim informacijama vrijede oko 30 milijardi eura. Procjenjuje se, naime, da talijanska središnja banka u svojim trezorima čuva više od 2400 tona zlata, čime pokriva gotovo 70 posto ukupnih državnih rezervi stranih valuta. Talijanske su rezerve treće najveće rezerve zlata na svijetu, odmah iza onih što ih posjeduju Sjedinjene Države i Njemačka.

Razlog zbog kojega talijanske banke žele upravo baš sada revalorizaciju svojih dionica središnje banke vrlo je zanimljiv. Naime, talijanske banke trenutno spadaju među najslabije kapitalizirane banke u Europskoj Uniji. Većini tamošnjih banaka, među kojima su i banke UniCredit i Intesa Sanpaolo (koje su prisutne i u Hrvatskoj kroz vlasništvo u Zagrebačkoj i Privrednoj banci), kapitalizacija se kreće oko 8 posto. Stoga, ukoliko bi se revalorizirala vrijednost dionica talijanske središnje banke, cjelokupni bankarski sektor Italije preko noći bi stekao prijeko potreban kapital, kojim bi osigurao pokrivenost svojih plasmana daleko iznad zahtijevanih vrijednosti.

Ipak, dužnosnici Banke Italije protive se takvome scenariju, budući da bi se revalorizacija mogla negativno odraziti na moć središnje banke da neovisno kreira monetarnu politiku. Poslovne bi banke, naime, nakon revalorizacije mogle mnogo snažnije utjecati na funkcioniranje središnje banke, nego što je to bilo do sada.