Posljednje priopćenje DZS-a o kretanju indeksa proizvođačkih cijena donijelo je metodološke promjene radi povećanja razine usklađenosti s EU-om...
Dosadašnji indeks cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima obuhvaćao je cijene po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu, dok prema novoj metodologiji ukupni indeks obuhvaća i cijene po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na nedomaćem tržištu.
Izraz indeks cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima zamijenjen je izrazom indeks cijena proizvođačkih cijena industrije (ili indeks outputa industrije). Prema novoj metodologiji ukupni indeks proizvođačkih cijena industrije sadrži dva podindeksa, indeks proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu i indeks proizvođačkih cijena industrije na nedomaćem tržištu.
U siječnju su proizvođačke cijene za ukupnu industriju porasle 6,5% na godišnjoj te 0,7% na mjesečnoj razini. Prema komponentama ukupnog indeksa, veći godišnji rast je zabilježen kod proizvođačkih cijena na nedomaćem tržištu, +9,5%, dok su na domaćem tržištu cijene porasle za 5,1% godišnje. Ako isključimo cijene energije, proizvođačke cijene na domaćem tržištu porasle su 2,7% godišnje, odnosno 0,3% mjesečno (mjesečni rast cijena na domaćem tržištu s energijom iznosio je 0,8%).
Prema kategorijama GIG-a najveći godišnji rast cijena na domaćem tržištu zabilježen je kod cijena energije (+11,8%), a slijede intermedijarni proizvodi (+5,5%) i netrajni proizvodi za široku potrošnju (+1,6%). Trajni proizvodi za široku potrošnju i kapitalni proizvodi zabilježili su blagi pad proizvođačkih cijena.
Prema područjima i odjeljcima NKD-a najveći godišnji rast cijena na domaćem tržištu zabilježen je kod rudarstva i vađenja (+18,8%), čemu je najviše doprinio rast cijena vađenja sirove nafte i prirodnog plina (+35,7%). U prerađivačkoj industriji proizvođačke cijene na domaćem tržištu porasle su 4,7% godišnje, gdje se najviše ističe rast cijena prehrambenih proizvoda za 5,5 posto.
RBA analitičari:
Iako je na početku godine rast proizvođačkih cijena i dalje razmjerno snažan, u 2011. pritisak na rast proizvođačkih cijena ipak bi trebao biti nešto niži nego prošle godine, prosječno oko 3 posto. Na to će utjecati razmjerno visoka prošlogodišnja baza. Cijene energije i dalje bi trebale stvarati razmjerno snažne pritiske na rast cijena, a očekujemo i rast cijena proizvodnje prehrambenih proizvoda. Dok u prošloj godini proizvođači uglavnom nisu uspijevali prevaliti rast cijena na krajnje potrošače zbog ionako slabe domaće potražnje, u ovoj godini će se to vjerojatno dogoditi pa bi rast potrošačkih cijena trebao biti veći nego prošle godine.