Ukupna likvidna sredstva na kraju 2010. godine 232,9 milijardi kuna

Prema posljednjim podacima HNB-a novčana je masa (monetarni agregat M1) krajem prosinca iznosila 49,2 milijarde kuna, što je 1,7% više u odnosu na prethodni mjesec...

U odnosu na kraj 2009. vrijednost novčane mase povećana je za 4,2 posto. Izuzev razdoblja nakon središnje turističke sezone (rujan, listopad), tijekom cijele 2010. novčana je masa rasla umjerenim stopama, a s obzirom na visoke stope pada tijekom 2009. godine, još uvijek se nije vratila na razine prije krize.

Nadalje, kao i tijekom cijele godine, i u prosincu je rast uvelike bio posljedica niske baze budući da je u istom mjesecu prethodne godine zabilježena godišnja stopa pada od 14,6 posto. S obzirom da je razina gotovog novca izvan banaka ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na kraj 2009. godine (ostvarila je pad od 0,1%), rast novčane mase je posljedica godišnjeg rasta depozitnog novca od 6,2%, koji je na kraju 2010. godine iznosio 33,9 milijardi kuna.

Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, na kraju prosinca prošle godine su iznosila 232,9 milijardi kuna, što je neznatan rast u odnosu na studeni. Zahvaljujući rastu deviznih depozita i novčane mase, monetarni agregat M4 je ostvario godišnju stopu rasta od 4,4 posto. Budući da čine više od 80% ukupnih depozita, rast deviznih depozita uspio je neutralizirati negativan doprinos razmjerno snažnog godišnjeg pada kunskih depozita (-11%). S obzirom da devizni depoziti čine oko 63% ukupnih likvidnih sredstava, ne treba zanemariti utjecaj deprecijacije domaće valute u odnosu na euro na godišnji rast u kunama izraženog agregata M4. Naime, u odnosu na kraj 2009. godine, kuna je u odnosu na euro deprecirala 1,1 posto.

Započeti oporavak monetarnih agregata iz 2010. nastavit će se i u ovoj godini, ali tek s blagim jednoznamenkastim stopama rasta, čemu bi podršku trebao dati i očekivano blagi rast tečaja kune u odnosu na euro. Očekujemo rast primarnog novca i novčane mase od 10 do 11%, što bi se putem kreditnih multiplikatora moglo pretvoriti u rast plasmana na razini sustava od 12 do oko 16 mlrd. kuna (5 do 7%), prenose RBA analitičari.