Menu
Evo još jednog dokaza kako spora, troma i nezainteresirana hrvatska administracija uništava brojne poduzetničke poduhvate koji bi mogli značiti otvaranje stotine novih radnih mjesta...
Suosnivač i vlasnik četvrtine HG Spota, Saša Lončar, u Srbiji gradi male hidroelektrane vrijedne 200 milijuna kuna, doznaje Poslovni Dnevnik. Htio je iste graditi u Hrvatskoj, a evo što se dogodilo...
Lončar ističe da mu je žao što ulaganje u obnovljive izvore energije nije mogao realizirati u Hrvatskoj. To područje ga je zainteresiralo prije pet godina, a prvotna mu je ideja bila graditi solarne elektrane snage 5 MW u Dalmaciji. Kaže da je pronašao pouzdana dobavljača, istražio potencijalne lokacije, napravio proračune i složio koncept poslovnog plana za nekoliko elektrana. Na kraju je ispalo da je tri godine protratio uzalud. "Nakon razgovora s lokalnim samoupravama, ljudima iz struke i pokušaja da pribavim dokumentaciju nužnu za realizaciju takvog projekta postalo mi je jasno da je moja priča u Hrvatskoj zapravo bila borba s vjetrenjačama", razočaran je Lončar, koji time potvrđuje raniju izjavu vlasnika Agrokora Ivice Todorića da je bolje investirati u Srbiji nego u Hrvatskoj.
"Mnogo se govori da želimo privući ulagače, domaće i inozemne, ali u praksi to govore dva,tri političara na vrhu piramide, a na terenu imamo situaciju u kojoj je HEP i dalje čvrsto monopolist, a privatni pothvati u energetici iznimke", tvrdi Lončar.
Kaže da je prvo bio jako skeptičan prema savjetu svojih partnera da elektrane gradi u nekoj drugoj državi u regiji. "Predlagali su mi Srbiju, a meni je sad neugodno reći da su bili u pravu, jer je razina poslovnosti u Srbiji onakva kakva je u zemljama EU i kakvu ovdje ne vidimo, da me tamo nitko nije tražio da 'podmažem' proces i da su tamo lokalni političari jako zainteresirani za investicije", kaže Lončar. Dodaje da povrh toga Srbija vodi energetsku politiku prema kojoj su tamo ulaganja u obnovljive izvore energije financijski sigurnija nego u Hrvatskoj. Pojašnjava da tamo imaju gotovo neograničene kvote za otkup takve energije, a cijena kWh otkupne struje vezana je za euro. "U Hrvatskoj kao da tvrdimo da želimo brzo napraviti tisuće kilometara autocesta po cijeloj državi, ali u isto vrijeme država subvencionira gradnju svega 10 kilometara godišnje. Takva energetska politika znači da su privatni projekti u startu neisplativi i da se na taj način sprječavaju velike privatne investicije u energetskom sektoru", zaključuje Lončar.
Još jedna tipična hrvatska poduzetnička priča...
Pročitajte još:
- Nova ekonomija: Grčka se žestoko okreće ekološkoj solarnoj energiji
