Ništa od izlaska iz krize: Pad maloprodaje treću godinu za redom!

Prvi rezultati kretanja trgovine na malo u prosincu ispod su očekivanja i konsenzusa tržišta...

Prema podacima DZS-a promet od trgovine na malo u prosincu 2010. godine porastao je na godišnjoj razini za 0,2% realno, odnosno 2,6% nominalno. Niska stopa rasta pokazuje da su potrošači i u blagdanskom razdoblju zadržali oprez koji već dvije godine karakterizira ponašanje potrošača.

Razina potrošnje tek nešto veća nego u prosincu 2009. odraz je negativnih kretanja na tržištu rada i gotovo 320 tisuća nezaposlenih te neizvjesnosti u mogućnost ostvarivanja budućih dohodaka (što zbog straha od gubitka radnog mjesta, što zbog neizvjesnosti redovitosti mjesečnih primanja). Iako će podaci o prosječnoj neto plaći za prosinac zasigurno pokazati godišnji rast (zbog ukidanja ''kriznog poreza'', posebno njegove više stope, i promjene unutar sustava oporezivanja dohotka), pesimizam potrošača je ipak prevladao.

Blage pozitivne stope rasta koje su zabilježene u drugoj polovini 2010. ipak nisu bile dovoljne za rast trgovine na malo na godišnjoj razini s obzirom na razmjerno visoke stope pada u prvoj polovini godine. Tako je u 2010. trgovina ostvarila pad od 2,1% realno, odnosno 1,3% nominalno, što je treća uzastopna godina u kojoj trgovina na malo bilježi pad (nakon -0,5% realno u 2008. i -15,3% realno u 2009. godini).

RBA analitičari:

Budući da rast u drugoj polovini prošle godine nije generiran većim standardom koji proizlazi iz gospodarskog rasta i posljedičnog oporavka tržišta rada, već uglavnom učinkom baznog razdoblja, ne možemo reći da su blage stope rasta u drugoj polovini 2010. pokazatelj oporavka. Očekivani rast od oko 3% u ovoj godini tek je naznaka oporavka.

Osnovni razlog toga nalazi se u nepovoljnim kretanjima na tržištu rada, posebno u prvom tromjesečju. Posljednje su dvije godine utjecale na promjenu potrošačkih navika. Postalo je jasno da dosadašnji model rasta potrošnje temeljen na tuđem kapitalu nije održiv, što bi, nadajmo se, moglo trajno promijeniti ponašanje potrošača, a zbog doprinosa potrošnje rastu BDP-a i model gospodarskog rasta.