Menu
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju potrošačkih cijena u prosincu u skladu su s konsenzusom tržišta...
Naime, prosječna godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 1,8%, što je blago ubrzavanje rasta u odnosu na studeni kada je zabilježena godišnja stopa inflacije od 1,2%. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostale nepromijenjene.
Tijekom 2010. inflatorni su pritisci bili razmjerno slabi kao posljedica niske razine domaće potražnje, izostanka pritiska uvoznih cijena te općeg pada gospodarske aktivnosti. Prosječna godišnje stopa inflacije iznosila je 1,1%. Najveći pritisak na rast cijena dolazio je od rasta cijena sirovina na inozemnim tržištima, što potvrđuju podaci za skupine prema namjeni potrošnje.
RBA analitičari:
Tako je, s obzirom na udjel od 15,2% u ukupnim potrošačkim cijenama, skupina Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva s godišnjim rastom od 6,1% najviše pridonijela ukupnom rastu potrošačkih cijena. U navedenoj skupini najveći je rast ostvaren kod tekućih goriva (+23,6%), plina (+18,1%) i zagrijavanja stana (+16,5%). Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa. Naime, cijene prometa su zabilježile rast od 4,8% godišnje, što je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+13,9%). Na ublažavanje inflatornih pritisaka najviše su utjecale cijene prehrane i bezalkoholnih pića s obzirom da čine gotovo jednu trećinu potrošačkih cijena. U spomenutoj skupini zabilježen je godišnji pad cijena od 1,5%. Uz prehranu i bezalkoholna pića, u smjeru smanjenja cijena djelovale su i cijene odjeće i obuće s padom od 4,2 posto.
Godinu pred nama sigurno će obilježiti jačanje inflacije velikim dijelom zbog baznog učinka s obzirom da je tijekom 2010. inflacija bila na najnižoj razini od provođenja stabilizacijskog programa. Nadalje, budući da će domaća potražnje i u idućoj godini biti razmjerno slaba, rastu cijena će najviše pridonijeti kretanje cijena u inozemstvu i troškovna inflacija. Naime, globalno gospodarstvo bi se 2011. trebalo nastaviti oporavljati pa će rasti potražnja za sirovom naftom i ostalim sirovinama, a time i njihova cijena.
Budući da je hrvatsko gospodarstvo uvozno orijentirano i energetski ovisno, rast cijena na svjetskim tržištima prelit će se i na domaće tržište te osim na cijenu energenata utjecati i na druge sastavnice indeksa potrošačkih cijena, poput prometa. Iako je rast nekih administrativno utvrđenih cijena, poput cijene električne energije, prošle godine odgođen pa ga očekujemo u ovoj godini, do toga možda neće doći s obzirom da se radi o predizbornoj godini. Najavljen je i rast cijena duhanskih proizvoda te nekih prehrambenih proizvoda.
