Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti krajem studenog 2010. iznosili su 270,6 milijardi kuna..
. Uz razmjerno snažan rast u odnosu na kraj prethodnog mjeseca (+2,0%), ukupni su krediti nastavili bilježiti rast i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni 2009. ukupni su krediti porasli 7,0% godišnje (najviša stopa rasta od rujna 2009.). Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države).
RBA analitičari:
Pri tome je najveća stopa rasta zabilježena kod kredita državi koji su u proteklih godinu dana porasli za 12,2% te su na kraju studenog iznosili 33,4 milijardi kuna, što predstavlja 12,3% ukupnih kredita. Iako krediti državi u ovoj godini praktički stagniraju (mjesečna stopa rasta u studenom 0,8%), njihov udio u ukupnim kreditima znatno je veći nego prije početka globalne financijske krize (jesen 2008.) kada je iznosio oko 8 posto. Već krajem 2008. godine, a posebno u prvoj polovini 2009. inozemno financiranje je postalo manje dostupno i skupo pa se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu.
Krediti trgovačkim društvima na kraju studenog su dosegnuli 107,6 milijardi kuna, što je 8,9% više u odnosu na kraj studenog 2009 te 9,0% više u odnosu na kraj 2009. godine. Osim vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom, na povećanje ukupnog stanja kredita poduzećima u 2010. utjecao je i proces stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu.
Nadalje, nastavljen je i blagi godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu (+2,8%). Promatrani su krediti krajem studenog iznosili 126,5 milijardi kuna te čine 47% ukupnih kredita. Godišnjem rastu ukupnih kredita stanovništvu doprinijeli su prvenstveno stambeni krediti čiji udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi gotovo 45 posto. Iako je godišnji rast stambenog kreditiranja u posljednjih nekoliko mjeseci nešto intenzivniji, godišnje stope rasta stambenih kredita još uvijek su razmjerno niske u odnosu na razdoblje prije krize (kada su godišnje stope rasta znale premašiti 30%). Naime, stambeni su krediti rasli 7,7% godišnje te su tako dosegnuli 56,8 milijardi kuna.
Stope rasta kredita još uvijek su suviše niske da bismo mogli govoriti o oporavku. Budući da su krediti stanovništvu pod negativnim pritiscima kretanja na tržištu rada te još uvijek niske razine raspoloživog dohotka, oporavak navedenog sektora očekujemo tek sa značajnijim oporavkom tržišta rada. Nadalje, snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora ovisiti će o značajnijem oporavku domaće potražnje.
